Društvo

Da li smo medijski pismeni?

Poznato nam je da “novinska industrija“, kako neki vole da je nazivaju, prolazi kroz digitalnu revoluciju.

Poznato nam je, takođe, da se novinari suočavaju sa ogromnim promenama, ali kako, zapravo, podnose u eri projektnog finasniranja i gde je u svemu javni interes pokušali su da odgovore studenti u okviru projekta  „Medijska pismenost za sve“.

Mišljenje organizatora tribine je da treba još više raditi kako bi se poboljšalo izveštavanje, a da onaj ko raspisuje konkurs treba da predvidi koje to teme treba da se obrade i da ne dolazi do poklapanja projekata.

 

Projekat „Medijska pismenost za sve“ obuhvatio je osam radionica na kojima su studenti Pravnog fakulteta i Fakulteta umetnosti dobili saznanja o osnovama medijske pismenosti, šta su mediji i kako se u njima radi kao i šta su njihove dobre i loše strane.

Jedan od predavača, prof. dr Zoran Jovanović kaže da je ovaj projekat bio više nego potreban jer živimo u doba medija, a nemamo medijsku pismenost.

Mediji su, kao posrednici između onih koji daju i primaju informacije veoma važni. Oni sve informacije mogu i da preoblikuju, zbog čega je njihova uloga ozbiljna. Koliko god je neka stvar dobra, uvek možete da je zloupotrebite ukoliko ste zli ljudi. A mi malo govorimo o tome ko stoji iza medija i kako se oni koriste“, istakao je prof. dr Zoran jovanović.

Profesor Jovanović dodaje da ljudi koji rade u medijima moraju mnogo više da utiču i da svoju sferu približe građanima.

„Zamislite ljude koji žive u savremenom svetu da nisu dovoljno ili da su pogrešno informisani. Mladi ljudi danas su puni informacija, ali te informacije imaju dosta rupa. Oni su na dobrom putu, ali taj put treba usavršiti“, izjavio je Zoran Jovanović.

Profesor objašnjava da je od javnog interesa sve ono što je potrebno kako bi građani živeli normalan, spokojan život.

U takvom sistemu građani su i subjekti, a ne samo ljudi od kojih se nešto očekuje i uzima. U javnom je interesu da su građani deo procesa odlučivanja na svim nivoima, da se pitaju zašto se nešto uzima i gde se to ulaže.

Završni deo projekta bila je tribina koja se tiče ostvarivanja javnog interesa građana putem projektnog finansiranja medija.

Da bi se to ostvarilo, kako kažu organizatori tribine, potrebno je da onaj ko raspisuje konkurs predvidi da sve teme treba da se obrade, a ne da se nekoliko projekata preklopi preko iste teme.

„Ove godine je bolja situacija jer je podržano skoro 30 projekata na konkursu što garantuje veći broj pojavljivanja u javnosti, a sigurno i bolje informisanje. Zloupotreba putem projektnog finansiranja može biti, ali samo u finansijskom delu. Kako nezvanično saznajem od sledeće godine će prilikom raspisivanja konkursa Grad usloviti sve one koji dobiju grantove da moraju da imaju nezavisnog revizora čime će se sprečiti mogućnost bilo kakve zloupotrebe“, rekao je Miodrag Miljković iz Udruženja građana „Vetrenjača.

Projekat „Medijska pismenost za sve“ finansijski je podržao i grad Niš, a okupio je 15-ak studenata koji su dobili sertifikate za učešće na radionicama.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com