DruštvoZdravlje

Bivši rektor vozio 600 kilometara sa infarktom. Život mu spasio dr Zoran Perišić

Hrabrost ili ludost, sada više nije ni važno, ali odluka profesora Radoslava Bubnja, bivšeg rektora niškog Univerziteta pokazala se kao prava. A ta odluka nije bila ni malo bezazlena, jer se u tom trenutku radilo o životu ili smrti. Sreća život je pobedio, zahvaljujući profesoru Bubnju i njegovom dobrom poznavanju biomehanike, ali i lekara Intenzivne nege koronarne jedinice Urgentnog centra KC Niš.

Hrabrost je ponekada strah od nepoznatog…ali je tačno da je hrabrost odlika kvaliteta nekih ljudi koji “znaju” da je rizik sastavni deo repertoara života… To mi našim životima i pokazujemo..

Bio je petak 13. septembar, započinje svoju priču za Niške Vesti prof. Radoslav Bubanj, naglašavajući da nije sujeveran, kad je u 1 sat posle ponoći, u Grčkoj, u mestu udaljenom od Soluna dva i po sata, doživeo akutni infarkt miokarda.  Šta uraditi u tom trenutku, bilo je osnovno pitanje sa kojim su se on i njegova supruga suočili. Znao je da je tzv. “zlatni sat” bitan faktor kod infarkta miokarda.

“Ako zovem njihovu bolnicu treba im dva i po sata da dođu i nazad toliko. Da zovem Niš potrebno je 11 do 12 časova, što je još gora varijanta. Uzmem “neke” lekove, sa suprugom se dogovorim, stavimo glave u “torbu” i uz neko poznavanje biomehanike optimalnog položaja tela i tehniike disanja prevalimo 600km dve granice i stignemo do Niša”, priseća se Bubanj.

Doktori su bili zapanjeni. Smestili su ga na odeljenju Intenzivne nege koronarnog odeljenja Urgentnog centra KC Niš.

“Na tom odeljenju je prof.dr Zoran Perišić učinio nemoguću misiju, ugradio je dva stenta, očistio veliki tromb iz septuma i još mnogo toga….”, rekao je Bubanj i napomenuo da je već 10 godina vanstranačka ličnost, ali da prof. dr Zoranu Perišiću, prof.dr Borisu Djindjiću, timu vrhunskih stručnjaka kardiologa na Klinici za kardiologiju i svom medicinskom osoblju Kliničkog centra grada Niša mora da izrazi veliku zahvalnost.

Foto: Niške Vesti

“Siguran sam da je i na ostalim klinikama Kliničkog centra slična situacija, ali su uslovi rada tih ljudi veoma, veoma teški. Zato se i kvalitet njihovog rada i rezultata nedovoljno efikasno vidi. Znanja i saznanja o novim tehnologijama, tehnikama su prisutna. Nedostatak novog instrumentarijuma je taj koji je i dalje deo parazitarnih kočećih faktora”, naglasio je Bubanj.

Procedura je bila jako zahtevna i nema puno operatora u Srbiji koji bi mogli da je urade. Upravo zbog toga je bivši rektor želeo javno da se zahvali timu niških lekara. Koliko je neobičan ovaj hirurški zahvat objasnio nam je prof. dr Zoran Perišić.

Dr Radoslav Bubanj primljen na kliniku sa akutnim konorarnim sindromom, to je praktično jedna vrsta razvijenog infarkta, sa kojim je nažalost vozio toliko dugo, rekao je Perišić i nagladio da je prvi savet lekara da kada vam neka aktivnost izazove bol u grudima, prvo što treba da uradite je da prestanete sa tom aktivnošću.

“Vožnja je jedna ozbiljna psihofizička aktivnost i može pogoršati situaciju. Na taj način se povećava potrošnja kiseonika u srčanom mišiću i širi se na područje koje će pretrpeti štetu. Njemu je minimalan protok postojao sve vreme kroz arteriju i to ga je spasilo ozbiljnije štete na srcu”, istakao je dr Perišić.

Došao je na nogama, ali je nalaz je bio vrlo loš, račva glavne arterije koja snabdeva ceo prednji deo srca sa najvećom bočnom branom bila je zahvaćena ogromnim trombom.

“Prof. Bubanj ima jako izvijugane krvne sudove, osim toga veštačke kukove, tako da pokušaj da se zahvat uradi kroz desnu radijalnu arteriju, nije bio moguć, pa sam onda zahvat uradio iz leve radijalne arterije, što je izuzetno neuobičajeno i zahtevno. Procedura je trajala dva i po sata. Najpre sam morao da razbijem tromb balonima, nakon toga da postavim stent i optimizujem protok. Nakon što sam sve to uradio on je praktično dobio jedan novi krvni sud”, kazao je Perišić.

Prof. dr Radoslav Bubanj je rođeni Nišlija. Za sebe kaže da je običan čovek iz naroda. Rođen je u Bograd Mali gde živi veoma siromašno stanovnišvo i samim tim zna sve pore društvenog života i razume narod i “iznutra” i “spolja”. Ističe da se kao rođeni Nišlija trudio da na raznim odgovornim funkcijama od obrazovanja i vaspitanja, nauke, kulture i umetnosti, SPORTA i privrede da neki bolji smisao životu i standardima svih nas.


 

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com