Univerzitetski trg
![](https://niskevesti.rs/wp-content/uploads/2021/04/univerzitetski-trg-scaled.jpg)
Najbolji pogled na Univerzitetski trg, prelepu zgradu Banovine i nekoliko spomenika uz reku je sa tvrđavskih bedema. Jedno od popularnih mesta za fotografisanje turista upravo je ovaj prostor bedema iznad Stambol kapije, jer u jednom „kadru“ možete da obuhvatite navedene znamenitosti o kojima danas pišem.
Prve naznake da bi na ovom mestu mogao da se sagradi trg pojavljuju se u periodu nakon oslobođenja od Turaka 1878-1880. godine kada se rušenjem orijentalnih delova Beograd-male, nasipavanjem tvrđavskog rova, kao i odlukom o izgradnji zgrade Okružnog načelstva kasnije Banovine oslobađa prostor idealan za trg. Određeni delovi proširenja u kratkom roku su bili ozelenjeni, a otvorena je i ulica koja ide pored reke.
Trg dobija svoj konačni izgled 1930. godine dogradnjom prednjeg dela zgrade načelstva i dobija naziv Trg Ujedinjenja.
Banovina – Zgrada nekadašnjeg Načelstva, kasnije Banovine, a današnjeg Univerziteta predstavlja prvi javni objekat građen savremenim načinom gradnje u Nišu, nakon oslobođenja od Turaka. Izgrađena 1889. godine za potrebe Načelstva niškog okruga, prema projektu bečkog arhitekte čije ime nije sačuvano. Prvobitno je imala prizemlje, sprat i ugaoni deo današnje zgrade .
Od 26. jula 1914. do 6. oktobra 1915. godine, kada je Niš bio ratna prestonica Kraljevine Srbije, zgrada Načelstva postaje mesto kabineta Vlade i Ministarstva inostranih dela. Baš na tom mestu je 28. jula 1914. godine, stigao „telegram smrti“ kojim je Austro-ugarska objavila rat Kraljevini Srbiji. U ovoj zgradi je 1914. godine potpisan „Niški sporazum“– dokument o uniji između Srbije i Albanije, odnosno sporazum o zajedničkoj odbrani, carini i nastupu u inostranstvu. „Niški sporazum“ je imao poseban značaj prilikom povlačenja srpske vojske preko Albanije.
![](/wp-content/uploads/2021/04/univetzitet-nis-panorama-1024x576.jpeg)
Posle rata od sredstava ratne reparacije 1930. godine, započinje druga faza izgradnje objekta, kada je završena dogradnja drugog sprata na starom delu objekta. Niš postaje sedište Moravske banovine sa administracijom u novorenoviranoj zgradi. Po projektu beogradskog arhitekte Petra Gačića 1935. godine dogradnjom dela duž Šumatovačke ulice i ugaonog ulaznog dela na Univerzitetskom trgu zgrada dobija konačni izgled. Od 60-ih godina XX. veka zgrada je sedište Univerziteta. 1971. godine stavljena je pod zaštitu države, a 1979. godine proglašena za kulturno dobro od velikog značaja.
![](/wp-content/uploads/2021/04/univerzitet-spomenik-djuka-dinic-1024x461.jpg)
* Posle drugog svetskog rata trg je pored biste narodnog heroja Đuke Dinić dobio i novo ime – Trg Bratstva i jedinstva.
Djuka Dinić – bila je mlada Leskovčanka na privremenom radu u Nišu gde je učila pletarski zanat, pre rata zaposlila se u Nišu u fabrici kože, gde je upoznala Filipa Кljajića za koga se udala 1938. Više puta bila je hapšena i kažnjavana zbog revolucionarnog rada u Кomunističkoj partiji Jugoslavije čiji je član postala 1938. Кrajem 1940. godina napustila je Niš i zajedno sa suprugom prešla prvo u Valjevo, a kada je počeo rat, sa lažnim imenom Radmila Obradović i u Beograd gde je rukovodila na diverzantskim i drugim akcijama.
Bila je član Mesnog komiteta КPJ za Beograd i na toj dužnosti je ostala sve dok je Specijalna policija nije uhapsila 23. septembra 1942. na Dedinju. Odvedena je u logor na Banjici gde je podvrgnuta mučenju i ispitivanju. Streljana je u Jajincima, 25. maja 1943.a da nije ni svoje pravo ime. Odlukom Predsedništva Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), a na predlog Vrhovnog komandanta Jugoslovenske armije maršala Josipa Broza Tita, proglašena je za narodnog heroja 6. jula 1945. godine.
*U međuvremenu zgrada Banovine je postala sedište niškog Univerziteta, pa je trg 2010. godine promenio naziv u Univerzitetski trg.
![](/wp-content/uploads/2021/04/univerzitet-trg-461x1024.jpeg)
*Trg danas krasi i spomenik Fridrihu Barbarosi i Stefanu Nemanji
Krstaški pohod koji je krenuo iz Francuske i Nemačke, doveo je u ove krajeve nemačkog cara Fridriha I Barbarosu, koga je 1189. godine u porti današnje Pantelejske crkve u Nišu, primio Stefan Nemanja. Pored bogatih poklona i hrane za vojsku, Nemanja je Barbarosi ponudio vojnu pomoć i vazalski odnos za sve osvojene i neosvojene vizantijske oblasti. Bio je to prvi sastanak jednog zapadnog vladara i vladara Srbije. Osamstotina godina kasnije, stanovnici Niša podigli su spomenik, ispred Tvrđave, u čast postignutog dogovora između Stefana Nemanje i nemačkog cara. Prema nekim istorijskim izvorima, prilikom ovog susreta Stefan Nemanja i srpska delagacija jeli su viljuškama, dok su Barbarosa i njegove vojskovođe jeli rukama. Ako bolje zagledate spomenik videćete da ima oblik viljuške.
*Nakon NATO bombardovanja 1999.godine trg dobija još dva spomenika. Spomenik žrtvama nato agresije 1999. godine, kao i Spomen kapela žrtvama nastradalim u svim ratovima devedestih godina.
Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.