Zdravlje

SVETSKI DAN SRCA – Bolesti srca i krvnih sudova vodeći uzrok smrti!

Svetski dan srca obeležava se 29. septembra 2021. godine. obeležava se pod sloganom: “POVEŽI SE SRCEM”. I ove godine Svetski dan srca ima za cilj da istakne važnost globalnog pokreta u prevenciji bolesti srca i krvnih sudova.

Svetski dan srca je ustanovljen 2000. godine, sa ciljem da informiše ljude širom sveta, da su bolesti srca i krvnih sudova vodeći uzrok smrti. Svake godine u svetu 18,6 miliona ljudi umre kao posledica bolesti srca i krvnih sudova (KVB), a procenjuje se da će do 2030. godine taj broj porasti na 23 miliona. Svetska federacija za srce upozorava da najmanje 85% prevremenih smrtnih ishoda može da se spreči kontrolom glavnih faktora rizika (pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost).

Živimo u vremenu pandemije COVID -19 koja veoma opterećuje zdravstvene sisteme i podiže nivo individualne odgovornosti za sopstveno zdravlje i zdravlje celokupnog društva. Zato ovog, 29. septembra, kampanja povodom obeležavanja Svetskog dana srca  ističe veliku potrebu za pronalaženjem alternativnih načina povezivanja ljudi u cilju prevencije i lečenja KVB.

Institut “Niška Banja” obeležiće Svetski dan srca organizovanjem različitih edukativno-promotivnih aktivnosti sa ciljem promocije značaja očuvanja  zdravlja srca i krvnih sudova,  uz  poštovanje svih preventivnih mera koje se odnose na sprečavanje širenja zarazne bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2.

“COVID-19 naročito ugrožava srčane bolesnike i stavlja ih pod dvostruki rizik. S jedne strane, srčani bolesnici su već narušenog zdravlja, a ako se inficiraju virusom SARS-CoV-2, rizik da razviju težu kliničku sliku, sa često fatalnim ishodom je veći. Prema podacima Svetske federacije za srce, COVID-19 je izazvao višestruke posledice kod 520 miliona ljudi koji žive sa KVB”, ističu u Institutu Niška Banja.

Bolesti srca i krvnih sudova sa učešćem od 47,3% u svim uzrocima smrti, vodeći su uzrok umiranja u Srbiji. Među najznačajnije faktore rizika, koji su odgovorni za smrtnost od KVB, ubrajaju se povišen krvni pritisak, upotreba duvana, povišen nivo šećera u krvi, fizička neaktivnost i gojaznost.

Bolesti srca i krvnih sudova se mogu u velikoj meri sprečiti i kontrolisati usvajanjem zdravih navika. Evo nekoliko aktivnosti koje Vi i Vaša porodica možete da preduzmete:

1. Budite fizički aktivni svakog dana

  • Fizička aktivnost je jedan od najlakših načina za unapređenje zdravlja. Doprinosi sagorevanju kalorija i potrošnji energije koju unosimo hranom, pa tako utiče na održavanje željene telesne težine. Takođe, smanjuje nivo šećera i holesterola u krvi. Redovna aktivnost dovodi do smanjenja nivoa krvnog pritiska i smanjuje rizik od nastanka oboljenja srca za 50%.
  • Neka Vaš cilj bude 30 minuta fizičke aktivnosti svakog dana.
  • Započnite dan sa nekoliko minuta laganog istezanja.
  • Ukoliko vaše radno mesto podrazumeva dosta sedenja, trudite se da ustanete kada god imate priliku, protegnete se ili prošetate par minuta.
  • Zaboravite na lift. Koristite stepenice.
  • Umesto vožnje kola na kratkim relacijama, šetajte ili vozite bicikl.
  • Svakog dana nađite vreme za odlazak u šetnju.
  • Postepeno povećavajte intenzitet i dužinu aktivnosti.
  • Ukoliko imate bilo kakvih zdravstvenih problema, konsultujte Vašeg doktora pre nego što počnete sa fizičkim aktivnostima.

2. Zdravo se hranite

  • Osnovni principi pravilne ishrane su umerenost i raznovrsnost. Svakog dana u
    ishrani treba da budu zastupljene sve grupe namirnica. Hranu pripremati sa manje
    masnoće, izbegavati prženje, a poželjni načini su pečenje, dinstanje, kuvanje.
  • Planirajte obroke, pripremite nedeljni jelovnik i trudite se da obroci budu u isto
    vreme. Tokom dana treba imati 5 manjih obroka. Obroci treba da budu u
    određeno vreme, poželjno na 3-4 sata.
  • Izbegavajte masnu i jako zasoljenu hranu, kao i hranu bogatu šećerima.
  • Hranu nemojte dosoljavati, već ukus hrane obogatite biljnim začinima.
  • Voće i povrće su idealna hrana kada ste u pokretu. Stavite u torbu jednu jabuku ili bananu – prijaće kao užina. Trudite se da svakoga dana u jelovniku imate pet porcija voća i povrća.

3. Recite „ne“ pušenju

  • Zabranite pušenje u Vašem domu.
  • Razgovarajte sa decom o posledicama izloženosti duvanskom dimu.
  • Zaštitite druge od duvanskog dima. Nemojte pušiti u gostima, čak i ako je to dozvoljeno.
  • Razmislite o tome šta bi Vam pomoglo da prestanete da pušite, šta ćete raditi u kriznim situacijama, ko će vam pomoći. Napravite lični plan kako ćete uspeti.
  • Zapišite sve razloge zbog kojih želite da prestanete da pušite.
  • Počnite da razmišljate o sebi kao o bivšem pušaču.
  • Donesite odluku da prestanete da pušite i pronađite osobe koje će Vas podržati u ostvarivanju tog cilja.

4. Kontrolišite zdravstveno stanje

  • Posetite Vašeg lekara da bi proverili visinu krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi, izmerili telesnu težinu i odredili stepen uhranjenosti.
  • Vaš lekar će Vam ukazati na prisutne rizike za nastanak bolesti srca i krvnih sudova i savetovati Vas o zdravim stilovima života.

Pročitajte još…

Savetovalište za pacijente sa srčanom slabošću Niškog područja obeležava Svetski dan srca

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com