Društvo

VELIKA MUKA: Povratak u Srbiju iz zemalja EU

Integracija osoba, najačešće romske nacionalnosti koji iz zemalja Evropske unije budu vraćeni u Srbiju, odvija se uz dosta problema. Stav organizacije Roma world i Osmana Balića iz YuRom centra je da Sporazum o readmisiji iz 2009. godine treba da se zamrzne, dok se ne stvore uslovi za njegovu realizaciju.

To podrazumeva podizanje standarda u zemlji i mogućnost zaposlenja povratnika, rečeno je na današnjoj konferenciji.

Osman Balić, Boris Nužda, Turkijan Redžepi

Državljani Srbije kojima je odbijen zahtev za azil ili su izgubili pravo na privremeni boravak u nekoj od stranih zemalja, najčešće ne koriste sva prava koja im omogućuje država, a na osnovu sporazuma o readmisiji koju je Srbija potpisala sa EU 2009. godine.

Oko 90% povratnika dolazi upravo iz romske zajednice, kaže Turkijan Redžepi iz organizacije Roma World. Projekat pod nazivom “Socijalna uključenost Roma u lokalnoj zajednici” ima za cilj da prvenstveno državi ukaže na nedostatke u realizaciji sporazuma.

“Trebalo bi svi da se ujedinimo i napravimo jednu platformu ili deklaraciju koju bismo poslali vladama zemalja EU sa molbom da se sporazum na neko vreme zamrzne, da se ne sprovodi barem dok se u našoj zemlji ne steknu uslovi za to. A uslovi su da povratnici mogu da se zaposle i da imaju od čega da žive. Zatražičemo i da se omogući integracija ljudima koji su u inostranstvu dugi niz godina”, izjavio je Turkijan Redžepi.

Problemi sa kojima se ljudi sreću po povratku u Srbiju su nedostatak dokumenata, nerešeni socijalni i ekonomski problemi ali i nepoverenje u institucije.

Redžepi je izneo podatak Komesarijata za izbeglice da je do oktobra prošle godine vraćeno ukupno 3 290 osoba, od kojih je skoro 2500 Roma.

Sa druge strane nemački mediji izveštavaju da se radi o cifri od 20 hiljada povratnika po sporazumu o readmisiji, pa se postavlja pitanje gde su ti ljudi. Iz Komesarijata kažu da je na teritoriji Grada Niša evidentirano tek 120 povratnika po readmisiji.

“Moram da naglasim da Niš njima nije krajnja destinacija. Ljudi uglavnom prijave kao dolazni grad Niš i mi ih dočekamo na aerodromu, ali se ispostavi da su neki iz Vranja, a neki čak sa Novog Beograda”,  objasnio je poverenik Komesarijata za izbeglice i migracije, Boris Nužda.

Osman Balić iz organizacije YuRom centar kaže da ceo problem treba sagledati na pravi način. Dodaje da povratnici ne nameravaju da žive u Srbiji i da je to jedina istina.

“Oni svoju budućnost vide u zemljama iz kojih su vraćeni. To je jasna poruka našim nevladinim organizacijama i vlastima. Treba uputiti jasnu poruku i vlastima zemalja iz kojih se ljudi vraćaju da je to što radimo nemoguća misija. Mi vraćamo ljude posle 10 ili 15 godina boravka negde tamo, a oni su se potpuno prilaghodili i usvojili nove standarde života. Srbija nije zemlja koja može da im pruži ni približno taj nivo standarda”, istakao je Osman Balić.

Komesarijat za izbeglice obišao je 36 lica i evidentirali su njihove potrebe, ali bez njihovih zahteva  nisu u mogućnosti da im pomognu.

Dešava se, kaže Boris Nužda da su neka lica podnela zahtev za jednokratnu novčanu pomoć koja im je odobrena, ali da oni nikada nisu došli ponovo da preuzmu rešenja.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com