Nikola Kole Rašić – U višenedeljnim borbama za oslobođenje Niša od turaka predvodio 6.000 dobrovoljaca
Nikola Kole Rašić (1858-6. avgust 1898.) je niški četnički vojvoda i jedan od rukovodilaca organizacije Niškog komiteta (odbora) iz perioda Srpsko-Turskog rata (1876-1878), a kasnije i političar u vreme mira.
Niški komitet i zavera
Kao niški trgovac, imao je dobre trgovačke veze u Srbiji i Niškom ejaletu, što mu je pomoglo u delovanju na prostorima pod Turcima kao predstavniku Odbora.
Na području Donje Toplice, Dobriča i oko Morave je obilazio sela, uspostavljao kontakte i pripremao seljake na ustanak. Nakon odluke Svetoandrejske skupštine u stanovništvu su se pojavile nade za skoro oslobođenje. Iako je ustanak temeljito pripreman, ipak nije došlo do oružanog narodnog otpora 1860. godine.
Bio je vođa i jedan od organizatora zavere 1874. godine zajedno sa Todorom Stankovićem, Taskom i Đorđem Uzunovićem, Mihajlom Božidarcem, Petrom Ikonomovićem i drugima. Oni su se okupili pod zastavom kojom je 24. februara 1874. godine niški paroh Petar Ikonomović izvršio zakletvu zaverenika u kući Mihajla Božidarca sa verom na skoro oslobađanje, kako bi se pobedonosna zastava razvila na Niškoj tvrđavi.
Kole Rašić i zaverenici nisu pomagali samo borbu za oslobođenje i ujedinjenje sa Srbijom u Nišu i okolini, nego i leskovačkom, u pirotskom, vranjskom, brezničkom i trnskom kraju, sve u dogovoru sa nacionalnim radnikom Milošem Milojevićem.
Srpsko-turski ratovi 1876/1878.
Pre rata bio je trgovac, a u ratu rukovodio je četama između Niša i Leskovca pri čemu je sam obrazovao četu od 300 ljudi. Njegov zadatak je bio da probije put vojsci i olakša dalje prodiranje na jug. U Prvom srpsko-turskom ratu, zajedno je sa Todorom Stankovićem i nekim drugim istaknutijim rukovodiocima Niškog Komiteta pomogao srpskoj vojsci.
Drugi srpsko-turski rat
U Drugom srpsko-turskom ratu, najpre je 9. decembra na čelu kombinovanog odreda srpske vojske i dobrovoljaca oslobodio sela Kočane, Pukovac i most na Moravi kod Čečine, što je bilo od velikog strateškog značaja, jer je time Niš bio odsečen prema jugu.
Privremena upava Leskovca je preko delegacije uspostovila veze sa Koletom Rašićem, nakon čega je ugovoren ulazak njegovog dobrovoljačko-ustaničkog odreda.
Prvi je, sa svojim odredom i prethodnicom srpske vojske, ušao 11. decembra 1877. godine u Leskovac i držao govor oslobođenom narodu. Po nalogu Vrhovne komande nastavio je sa organizovanjem ustanka u pravcu Vlasotinca, Rudara i Turekovca. Kola Rašića, koji je sa dobrovoljcima krenuo iz oslobođenog Leskovca, dočekali su vlasotinački ustanici koji su prethodno razoružali 170 Turaka.
Varoško predstavništvo Leskovca poslalo je 31. decembra 1877. godine deputaciju knezu Milanu koja je trebalo da ga pozdravi kada prvi put uđe u Niš. Deputaciju su činili četovođa Kole Rašić, pet Leskovčanina i jedan Vlasotinčanin.
Tokom višenedeljnih borbi za oslobođenje Niša, pored Vojske Kneževine Srbije, učestvovalo je i 6.000 dobrovoljaca i ustanika sa tek zauzetih teritorija od Osmanskog carstva. Njih je prevodio Kole Rašić.
Posleratni period
Nakon srpsko-turskih ratova, uključuje se u politički život Niša. Kao predstavnik Liberalne stranke, pobeđuje na prvim izborima za Narodnu skupštinu varoši Niša i postoje poslanik varoši Niš. Takođe pobeđuje na trećim skupštinskim izborima, 7. septembra 1883. godine, ali nakon poništenja rezultata tih izbora, pobedu odnosi naprednjak Jovan Mitić.
Za zasluge u nacionalnom radu i oslobodilačkom pokretu odlikovan je Takovskim krstom sa prsima V stepena.
Sahranjen je na Starom groblju u Nišu.
Zanimljivosti
- Današnja Palata pravde u Nišu izgrađena je 1909/10. kao Sreski sud na mestu kuće Nikole Koleta Rašića.
- Vojvoda Živojin Mišić smatrao je Rašića za čuvenog junaka.
- Danas jedna osnovna škola u Nišu nosi po njemu naziv, kao i po jedna ulica u Nišu i Leskovcu.
ODLOMAK IZ KNJIGE
“Zemlja najlepše patnje”
Milan Novaković
Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.