Sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) obrisano je prošle godine više od 600 osoba zbog odbijanja ponuđenih poslova, ili nejavljanja poslodavcu kod kojih ih je uputila NSZ.
Podaci NSZ pokazuju da 35 osoba više nije na evidenciji zbog neopravdanog odbijanja radnog angažovanja na privremenim i povremenim poslovima, 145 osoba obrisano je zbog neopravdanog odbijanja ponuđenog odgovarajućeg zaposlenja, a 459 lica obrisano je zbog neopravdanog nejavljanja poslodavcu kome ga uputi Nacionalna služba.
U slučajevima brisanja lica sa evidencije, mogućnost ponovnog prijavljivanja na evidenciju postoji po isteku roka od šest meseci od dana prestanka vođenja evidencije, odnosno, po isteku roka od devet meseci, za korisnika novčane naknade, objašnjava direktor NSZ Zoran Martinović.
Podaci NSZ pokazuju da 35 osoba više nije na evidenciji zbog neopravdanog odbijanja radnog angažovanja na privremenim i povremenim poslovima, 145 osoba obrisano je zbog neopravdanog odbijanja ponuđenog odgovarajućeg zaposlenja, a 459 lica obrisano je zbog neopravdanog nejavljanja poslodavcu kome ga uputi Nacionalna služba.
Martinović podseća da su prava i obaveze tražilaca zaposlenja, odnosno nezaposlenih lica i ostalih kategorija tražilaca zaposlenja, definisana Zakonom o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti, kao i ostalim podzakonskim aktima – pravilnicima i uputstvima.
Zato, navode u NSZ, u interesu lica je da preduzima sve neophodne aktivnosti, koje mogu dovesti do poboljšanja njegove pozicije na tržištu rada, u smislu sticanja novih znanja, veština, radnog iskustva odnosno i do zapošljavanja.
To znači da lica koja se pridržavaju dogovora postignutog sa savetnikom za zapošljavanje ne mogu biti brisana sa evidencije.
Govoreći o tome zašto lica na evidenciji NSZ odbijaju poslove, Martinović kaže da su oni različiti, ali da je primetno da se veliki broj lica na evidenciju NSZ prijavljuje zbog ostvarivanja nekih drugih povlastica, bilo socijalne pomoći, umanjenje određenih komunalnih naknada i slično.
“Sve je to nešto što nekim licima omogućuju veću korist od zapošljavanja u kojima se garantuje minimalna zarada. To je već posledica ličnog stanja svakog pojedinca, da boravak na evidenciji može poslužiti za ostvarivanje drugih ciljeva, a ne konkretno pronalaženje posla”, rekao je Martinović.
Inače, u 2015. godini 246.796 osoba sa evidencije NSZ uspelo je da se zaposli.
Najviše je bilo zapošljavanja u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima.
Prosečna dužina traženja posla lica sa evidencije NSZ je četiri godine.
Dugoročnom nezaposlenošću smatra se period čekanja preko 12 meseci, ali postoje lica koja se nalaze na evidenciji NSZ peko šest godina bez zaposlenja.
Najduže na posao čekaju zaposleni u konfekcionarskoj delatnosti, daktilografi, tekstilci, tačnije krojači tekstila, šivači tekstila, knjigovođe…
Prosečna dužina traženja posla je najmanja kod diplomiranih ekonomista, strukovnih vaspitača, diplomiranih pravnika, strukovnih ekonomista, doktora medicine, stomatologa… Oni u proseku čekaju na zaposlenje godinu do dve dana.
Kada je reč o mogućnostima zapošljavanja lica na otvorenom tržištu rada, moraju se uzeti u obzir minimum dva osnovna parametra – potražnja poslodavaca i broj lica konkretnih profila, kaže Martinović.
Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.
