Društvo

SVETSKI DAN PREVENCIJE SAMOUBISTVA: Suicid – treći izvor smrti mladih od 15 do 25 godina u svetu

Iako u svetu pada stopa samoubistava po stanovniku sa 800.000 ljudi koji okončaju sebi život svake godine, po jedna osoba svakih 40 sekundi, podaci su i dalje alarmantni, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija.

“Kada je samoubistvo u pitanju ono je prisutno od kada je sveta i veka i statistika nije baš dobra jer, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, to je treći izvor smrti kod mladih osoba od 15 do 25 godina kao i kod osoba preko 60 godina. Ono što je poražavajuće kod samoubistva jeste da samoubistvo ne diskriminiše i da niko nije zaštićen od toga. Postoje ljudi koji su pod većim i oni koji su pod manjim rizikom. U opasnosti su i muškarci i žene. Žene češće pokušavaju suicid, a muškarci češće izvrše suicid. Kada se radi o metodama žene češće pokušavaju samoubistvo trovanjem, a muškarci koriste vatreno oružje ili vešanje”, kaže Darko Hristov, psiholog.

On naglašava da je bitno reći da niko nije bezbedan kada se govori o suicidu i svi smo na neki način posredno uključeni.

Dako Hristov, psiholog

“Nerazumevanje, osuda i nepričanje o tome doprinosi nerazumevanju, a to onda vodi dalje da se to neće deseti meni, nekom bliskom, nekom iz društva koga poznajem, već tamo nekom drugom i dalekom. Takođe vodi i drugom nerazumevanju a to je da osoba koja je pokušala suicid i nije uspela to više neće učiniti. Postoji uverenje da će suicid izvršiti ljudi koji pate od nekog mentalnog poremećaja, ali to nije pravilo jer to ne znači da su osobe koje nisu pod dijagnozom u manjem riziku”, dodaje Hristov.

U slučaju da osoba pokazuje znake suicidnih misli važno je prepoznati simptome i reagovati na pravi način.

“Ako primetite da se osoba povlači, da se udaljava od prijatelja i porodice, da je promenjen ritim ishrane i spavanja, da češće konzumira alkohol ili neke psihoaktivne supstance, da često govori o smrti, da je svima na teretu, da ima ogromno osećanje krivice, stida i beznađa, onda je ta osoba u riziku. Takođe ako se priprema za samoubistvo, piše testament ili oproštajna pisma, kupila je vatreno oružje ili konopac, to su znaci koji ne smeju da se uzmu kao privlačenja pažnje već moraju da se shvate veoma ozbiljno. To više nije standardan način nošenja sa stresom”, objašnjava Hristov.

Ono što nije dobro jeste da se o tome ćuti, da se nabija krivica i da osobu koja je sa takvim mislima razuverimo u sve to.

“Moramo da budemo zainteresovani, a to znači da razgovaramo sa tom osobom, da je pitamo kako se oseća, postavljamo pitanja koja nisu zatvorena, da vam kaže nešto više o tome šta ste je pitali, ponovite to što je rekla da vidite da li ste dobro razumeli. Ne smemo da se bojimo da ćutimo sa tom osobom ili da je pitamo da li namerava da se ubije. Postoji taj mit da ako je pitamo da li razmišlja na taj način da ćemo je podstaći na takav čin, ali postoje studije koje to demantuju. Ovo može da bude značajno pitanje jer možemo da saznamo u kojoj se fazi osoba nalazi, da li samo razmišlja o suicidu ili je već spremna da to učini. Ne smemo ih ostavljati ni samima. Potrebno je potražiti i pomoć stručnjaka”, dodaje Darko Hristov.

On dodaje da su ljudi ranjiva bića koja nisu učena da se nose sa svakodnevnim izazovima. Mislimo ako nam se nešto loše desi i ako to “gurnemo pod tepih” i malo odbolujemo, da će to proći.

“Često se to ne dešava tako nego nas stigne u toku noći kroz snove i probudi nas i ne možemo da spavamo. Ono što, nažalost, ne učimo u školi je kako da pristupamo problemima, kako da živimo dan za danom, da ne gledamo samo imperative uspeha, da uživamo u malim stvarima i mislimo pozitivno a ne samo negativno. To ne znači biti u fazi usiljenog optimizma pa osobu odmah razuverimo da to što pati nije dobar pogled na svet. One već imaju osećaj krivice i nije potrebno da im se dodatno nabija krivica time što ćemo im reći da nije dobro što tako gledaju na svet. Radi se o velikoj patnji i sva destruktivna i kreativna energija je okrenuta ka sebi. Potrebno je da se pronađu druge opcije i ka njima usmeriti svu tu energiju. Osoba je često u toliko velikom bolu da joj je potrebno da se fizički izmesti iz ovog sveta pa makar to znači i da ubije sebe”, zaključuje Darko Hristov.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com