Stari Niš

OVO NIŠLIJE DO SADA NISU VIDELE: Saborna crkva je trebala da se vidi još od Stalaća

Vođeni nadom da će sloboda uskoro doći, Nišlije započinju gradnju velike Saborne crkve, čiji su temelji osvećeni 18. oktobra 1856. godine. Ugovor o izgradnji hrama prema projektu arhitekte – protomajstora Andreje Damjanovića potpisan je 12. maja 1857. godine sa blagoslovom episkopa Joanićija II uz prisustvo predstavnika varoši i esnafa.

Građevinski radovi na velikoj Sabornoj crkvi završeni su 1872. godine, a osvećena tek posle oslobođenja od turaka 13. februara 1878. godine, kaže dr Miša Rakocija iz Zavoda za zaštitu spomenika Niš, praveći lagano uvod u priču kako je, zapravo trebala da izgleda Saborna crkva u Nišu.

“Kneževina Srbija je pomagala nišku eparhiju i tražila je od Nišlija da sagrade Sabornu crkvu “visoku i uočljivu već od Stalaća” kako bi nadmašila svih sedam džamija, koliko ih je tada bilo u Nišu”, nastavlja priču dr Miša Rakocija. “Tu je nastao problem. Koliko su se Srbi radovali izgradnji Sabornog hrama, toliko su Turci protestvovali zbog veličine crkve koja će visinom nadmašiti minareta džamija”.

Pritisak na Zejnel pašu je bio velik i on čini napor da smiri Turke uz obrazloženje da će raja potrošiti sve pare na izgradnju crkve te neće imati za kupovinu oružija. Srbe je paša ubeđivao da će se crkva srušiti zbog visine kubeta. I pored toga što je protomajstor garantovao da su kubeta stabilna, pašina je bila poslednja, pa je kula zvonika skraćena zajedno sa kupolom.

“Tako je zbog protesta niških turaka kod Zejnel paše, Andreja Damjanović morao da odstupi od plana i u potpunosti izmeni i smanji projektovanu visinu kule zvonika”, nastavlja svoju priču dr Miša Rakocija. “Kako je po planu trebala da izgleda kula zvonika saznali smo nedavno zahvaljujući sačuvanom originalnom projektu iz 1856. godine potpisan od protomajstora, što označava arhitektu, Andreje Damjanovića: „Protomajstor Andreje Damjanović ot Veles“.

Sputanost graditelja zbog „zabrinutosti“ Zejnel paše da se kube zvonika ne sruši zbog svoje visine i zahteva protomajstoru da ga svede na „razumnu“ meru, rezultiralo je time da vitka barokna kupola nikad nije realizovana.

“Zato je, kao neki patrljak, izveden samo kubus „presečene“ kule zvonika čija je visina neuobičajeno jednaka sa krovom naosa i niža od kubeta crkve, što je umnogome doprinelo skromnijem izgledu crkve. Originalna projektovana zamisao kule zvonika Nišlijama je ostala nepoznata i zaboravljena”, dodaje Rakocija. “Zahvaljujući otkrivenim dosad nepoznatim delovima originalnog plana velike Saborne crkve iz 1856. godine, koji se nalaze u vlasništvu praunuka protomajstora Andreje Damjanovića, arh. Simeona Damjanovića Zografskog koji živi u Sofiji, prvi put Nišlije vide kako je trebala da izgleda njihova Saborna crkva”.

Idealna rekonstukcija nerealizovanog izgleda velikog Sabornog hrama kakav je projektovao A. Damjanović (prema arh. Nadežda Rakocija)

Oslanjajući se na deo sačuvanog originalnog projekta Sabornog hrama, arhitekta Nadežda Rakocija je načinila idealnu rekonstrukciju kako bi izgledala velika Saborna crkva u Nišu da su Turci dozvolili.

„Bio je veliki profesionalni izazov i posebno zadovoljstvo otkrivanja nepoznatog, načiniti idealnu rekonstrukciju Saborne crkve na osnovu skromnih sačuvanih delova projekta iz 1856. godine. Zahvaljujući ovom naporu Nišlije će prvi put videti, i sigurno zapamtiti, kako je trebala da izgleda njihova Saborna crkva da su Turci dozvolili“, kaže Nadežda Rakocija arhitekta-konzervator.

Na osnovu sačuvanih delova originalnog projekta crkve Andreje Damjanovića iz 1856. godine, vidi se da je kula zvonika zamišljena sa kitnjastim baroknim kubetom sa dosta arhitektonsko – dekorativnih plastičnih ukrasa.

“Za Niš je Damjanović projektovao neobaroknu kulu zvonika visoku oko 43 metra, a današnja je visoka 30 metara, koja ima dosta zajedničkog sa onima koje je izveo na Sabornoj crkvi u Mostaru i Sarajevu. Da je realizovana ovakva kule zvonika u Nišu, bila bi najreprezentativnija i najvišlja, a možda bi se videla od Stalaća, kao su želeli Srbi iz Kneževine Srbije. Sigurno je da bi njeno prisustvo među Nišlijama, imalo odjeka na razvoj istorijskih, umetničkih i graditeljskih tokova u nastupajućim vremenima u gradu Nišu”, zaključuje dr Miša Rakocija.

 

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com