Stari Niš

Bolesti i zaostalost satirali Nišlije

Zapis dr Dragutina Petkovića, vojnog lekara prvih godina 19. veka u Nišu, upravnika Pasterovog zavoda, prve institucije ove vrste na Balkanu, šefa Srpskog vojnog saniteta na Krfu u vreme Belikog rata, a sredinom prošlog veka i osnivač i vlasnik prvog privatnog sanatorijuma u Nišu ….

“Kada sam u jesen 1899.godine došao prvi put kao mlad lekar u Niš, zatekao sam dve glavne bolesti: tuberkuloza i trbušni tifus. Od ovih dveju bolesti, koje su satirale niško stanovništvo, izumirale su staronišlijske porodice, većinom njihov podmladak u cvetu mladosti …

Pasterov zavod u Nišu formiran 1900. godine

Kako je bilo u građanstvu, tako je bilo i u vojsci. Poznate su svima starijim vojnim lekarima redovne jesenje vojničke epidemije trbušnog tifusa poglavito iz vojnih jedinica na desnoj obali Nišave. Garnizon je brojao od 5.000 do 6.000 ljudi, kako kad. Poboljevalo je od dve do tri stotine vojnika, retko više. Smrtnost je iznosila 10 do 25 odsto, prema jačini epidemije. Uz tifusna oboljenja išla su i dizenterična s raznim katarima creva (prolivima) kako kod odraslih, tako i kod dece” …

Okružna bolnica u Nišu (Wikipedai)

Naučno je potvrdno utvrđeno, da je za sve ove vrste zaraznih trbušnih oboljenja (proliv, tifus, dizenterija, kolera) kriva uvek skoro voda, koja se pije, ili ako se pije ne upotrebljava se za razne domaće ili industrijske potrebe. Ovakve epidemije sa vodenim uzrokom imaju ekskluzivni karakter, kao na primer nezaboravna eksplozija kolere na Bregalnici 1913. i u Nišu.. Kad nije voda u pitanju, onda je pojava bolesti malobrojna i pojedinačna (sporadična).

Mihajlo Marković, osnivač Pasterovog zavoda

Niš u ovo vreme nije imao nikakvu ispravnu vodu za piće. Turske česme su uglavnom prestale da rade, ali i bez toga, njihova voda nije bila ispravna, jer nije bila higijenski na izvoru zahvaćena (kaptirana), niti je bila tehnički ispravno sprovedena…

Sprovodne cevi od pečene zemlje vrlo su se često kvarile i primitivno opravljale. Poznata su iz onoga doba vrlo česta tifusna oboljenja baš u okolini Donine česme koja je važila za najbolju česmu. Vrlo mali broj ljudi je kupovao vodu od sakadžija, koji su u sakama donosili vodu sa izvora kod Svetog Panteleja. Najveći broj građana se snabdevao vodom iz svojih domaćih bunara najprimitivnije izrade…

Pasterov zavod (Wikipedia)

Vojska u staroj kasarni 16 konjičkog puka, upotrebljavala je vodu sa svoje česme, koje nikada nije bilo u dovoljnoj meri te je u sakama donošena. Izvor je bio uhvaćen na Kovanluku i sproveden plitko pod zemlju u čuncima od pečene zemlje. Vrlo često je bila kvarena od čobana ili sopstvenika imanja, preko kojih je prelazila. Vojne jedinice kod Crvenog krsta (konjičke kasarne) upotrebljavale su vodu sa izvora Ribnika, od koga su česme bile sprovedene, a imale su i svoje bunare u kasarinskom krugu.

Građanstvo u masi pilo je vodu iz svojih običnih i primitivnih bunara. Voda je vađena kofom i konopcima obično na rukama. Santrači na bunarima bili su od drveta i vrlo prosto izgrađeni. Bunari su davali prvu podzemnu vodu, koja se u Nišu nalazi na 3 metra dubine. Istu dubinu imaju i nužnici i pomijare u Nišu. A vrlo često svi troje nisu bili ni dobro ozidani, ni dovoljno odaljeni jedni od drugih.

“Prema svemu ovome, lako je razumljivo, zašto trbušni tifus i druge slične zarazne bolesti nisu nikako u Nišu prestajale “…

Izvori:
“Niš u delima putopisaca”
“Stare ppiče o Nišu”
Istorija Niša II
Istorijski Arhiv Niš
Wikipedia
Niški Vesnik

Priredio na stranici:
Novaković Č. Milan

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com