Stari Niš

(ARHIVSKE SLIKE) Rovovi Tvrđave kroz vreme, danas “Rovče”

Danas “Rovče“ sinonim je za sportske aktivnosti ili poneki koncert, festival. Kroz vekove imali su drugačiju namenu. 

Od davnina niški rovovi u Tvrđavi imali su drugačiju svrhu,  odbrambenu.  Mogli su da budu suvi i vodeni a Niš je imao obe varijante.

Stari Rimljani postavljali  su suve rovove celom dužinom svojih kastruma.  Pa su tako sasvim sigurno i ovde.

“Rovova je oko tvrđava bilo i u srednjem veku, ali o našoj srednjevekovnoj tvrđavi nemamo dovoljno podataka da bismo znali da li ih je bilo i u kojim veličinama, kaže za Niške Vesti, Nenad Petrović, niški hroničar.

Rovovi međutim izgradnjom tvrđave Bastione trase u poslednjoj deceniji  17. veka dobijaju na značaju. Tako je Niška tvrđava odmah po izgradnji dobila i svoj rov celom dužinom severnog bedema. Nadograđivana je i završena 1723. godine, a sa njom i rov. U tom obliku je ostao sve do oslobođenja Niša kada  su delovi rova oko beogradske i jagodinmaske kapije zatrpani. Glavni rov oko tvrđave bio je suv i  završavao se  Glasijom, odnosno veštačkom strminom koja je sprečavala da se u rov jednostavno uđe sa spoljne strane.

Generalštabna fotografija iz 1879. godine koja gleda prema Beograd Mali. Vidi se Glasija uz Rov; Foto: Nenad Petrović

Sve velike kapije  tvrđave osim glavne, Stambol kapije  imale su drvene mostove  preko rova koji su omogućavali prelaz. Ovaj rov nije bio punjen vodom.  To potvrđuju i poterne kapije, koje izlaze direktno u rov.

Plan Niša iz 1690. godine iz Zbirge grofa Marsilija. Na kome su ucrtani rovovi sa obe strane reke; Foto: Nenad Petrović

Sa druge, južne strane Nišave međutim još u 17 veku napravljena je takozvana rogna tabija (rogati bastion), koji se nalazio na prostoru današnjeg Trga kralja Milana, kaže Petrović.

Oko ovog bastiona nalazio se rov koji jeste bio punjen vodom iz Nišave.

“Posle rekonstrukcije Tvrđave 1717. godine dodat i još jedan veliki prsten odbrane oko južnog dela grada, sa još jednim rovom koji je bio punjen vodom iz Nišave. Ove takozvane gradske rovove opisuje poslanstvo Huga Virmonta koje je u Nišu Boravio 1719. godine”, kazao je Nenad Petrović. 

Oni beleže da je rov oko rogne tabije građen bez nagiba i da nije obložen, dok je rov oko velikog prstena odbrane širok  14 do 16 stopa, a mali bastioni na na toj liniji odbrane  pravljeni su sa razmakom od 150 do 180 koraka.

Plan Niša iz 1719, godine (Mađarska nacionalna biblioteka) na kome su ucrtani rovovi sa obe strane reke; Foto: Nenad Petrović

Međutim završetkom kamene tvrđave 1723. godine i izgradnjom stambol kapije, ovi rovovi na južnoj obali reke izgubili su funkciju i  delom su zatrpani.

Nažalost  sve do oslobođenja bili su puni stajaće vode i smeća. Tek posle oslobođenja su konačno potpuno zatrpani i izgrađene su glavne gradske saobraćajnice.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com