Stari Niš

Todor Stanković – Prvi niški narodni poslanik i konzul

Todor Stanković (13. februar 1852 – 15. jul 1925. godine) nacionalni radnik i srpski konzul u Prištini, Skoplju, Bitolju i Solunu. Učesnik je svih ratova od 1876. do 1918. godine.

Todor Stanković je bivši okružni načelnik i narodni poslanik. Rođen 1852. godine u Nišu, umro je 1925. godine u Beogradu i po izraženoj želji u testamentu njegovi smrtni ostaci eshumirani su i preneti u Niš gde počivaju u porodičnoj grobnici.

On je kao najškolovaniji među svojim savremenicima već od svoje rane mladosti ušao u narodne poslove za što skorije oslobođenje Niša i po instrukcijama iz slobodne Srbije bio središna ličnost u svim akcijama, koje su sa meštanima i prvacima iz okoline vođene za ubrzanje oslobođenja.

todor stankovic 01Todor Stanković je i posle oslobođenja nastavio aktivno da dela na srpskoj stvari, tada kao funkcioner državne uprave. Kao sposoban i zaslužan čovek Todor Stanković je dospeo, kao prvi od Nišlija, u više redove ondašnje činovničke hijerarhije i bio od naroda počastvovan biranjem za narodnog poslanika.

Rano se Todor Stanković posvetio radu na nacionalnom oslobođenju i kulturnom uzdizanju svoga naroda. U Prizrenu je od 1871. do 1874. uređivao srpski deo tursko-srpskoga lista “Prizren”. Boravak u Prizrenu iskoristio je za nacionalno-politički rad. Tu se upoznao sa ruskim konzulom Ivanom Jastrebovom, koji je štitio Srbe. U to vreme je u Prizrenu, na zalaganje Sime Igumanova bila osnovana Prizrenska bogoslovija (1. oktobra 1871. godine počela sa radom), čiji je prvi rektor bio Sava Dečanac. Stanković je zbog mnogobrojnih zločina prema Srbima pisao mnoge žalbe turskim vlastima i srpskoj vladi, da bi se pomoću spiska zločina alarmirale evropske sile.

Bio je jedan od članova niškoga komiteta koji je ilegalno radio na oslobođenju od Turaka. Odmah čim je izbio Prvi srpsko-turski rat 1876. zajedno sa istaknutim članovima niškoga komiteta Koletom Rašićem, Đorđem Pop Manićem, Mihajlom Božidarcem, Todorom Milovanovićem i Taškom Uzunovićem pomagao je srpskoj vojsci. Po ugledu na Orašački zbor u Šumadiji 1804. godine, u kući Mihajla Božidarca – niški sveštenik Petar Ikonomović izvršio je zakletvu zaverenika: “da ćemo verno i bratski složno raditi protivu petvekovnoga krvopije”.

Za vreme Drugog srpsko-turskog rata on i njegovi drugovi dejstvovali su u turskoj pozadini izazivajući konfuziju u turskoj vojsci.

Po završetku rata nagrađen je položajem sreskoga načelnika. Uživao je podršku Jovana Ristića i poverenje kneza Milana. Srbija je 1889. otvorila konzulat u Prištini, a prvi konzul Luka Marinković ubijen je nakon samo nekoliko meseci službe.

Todor Stanković je juna 1890. po nalogu srpskog konzulata u Skoplju Vladimira Karića preuzeo dužnost konzula u Prištini. Posebno se založio za obnovu i unapređenje rada srpskih škola, koje su bile bitne za održanje srpske nacionalne svesti i pismenosti. U svojim izveštajima navodio je mnoštvo slučajeva ubistva, pljačke, otmice i nasilja nad Srbima. Navodi primer jednoga sela, u kome je usled arnautskoga nasilja broj srpskih kuća za samo 15 godina smanjen sa 50 na 4.

O delovanju Todora Stankovića kao konzula Kraljevine Srbije u Prištini navodimo odlomak iz knjige Branka Peruničića “Pisma srpskih konzula iz Prištine 1890-1900”:

Vice Konzul Todor Stanković, uputio 8. septembra 1891. godine, ministru inostranih dela M. Kr. Đorđeviću izveštaj sa putovanja po Kosovu. Navodeći kako je posetio Samodrežu, selo oko pet kilometara udaljeno od glavnog puta Priština-Vučitrn, Stanković je zabeležio:

,,…Kad smo tamo stigli, nađosmo tamo sve same Arnaute, a nige ni jednog Srbina. Na pitanje, ima li u ovom selu koja srpska kuća, odgovoriše Arnauti da ima samo četiri srpske kuće.

Naredih jednom zaptiji-žandarmu, da pozove jednog domaćina iz one četiri srpske kuće da mi pokaže mesto crkve Samodreže. Ode žandarm i dođe nakon nekoliko minuta sa Živom Lazarevićem, Srbinom iz istog sela, kome beše kuća na kraju sela.

Živa, čovek oko 50-60 godina starosti, u odelu poderanom i sastavljenom sve od samih krpa, koje se drže na po jednom končiću, priđe k meni i pošto se pozdravismo, pitah ga ovim rečima: “Je li brate, gde je Crkva Samodreža?”

– “E moj gospodine, nema crkve Samodreže, ona je nege postojala, a sada je od nje načinjena vodenica, no ‘ajde da ti je pokažem’, odgovori Živa. Idući tako putem ka crkvi Samodreži, polagano pitah Živu ovim rečima “Kako živite ovde među ovim Arnautima”?

“Samo što smo živi, ali ovakvog života bolje da ga nije”, odgovori Živa. Tako u razgovoru sa Živom dođosmo do čuvene crkve Samodreže, od koje se sada drži samo jedan zid u debljini jedan i po a u visini samo jedan metar, preko koga teče voda u vodenici, koja je napravljena od kamena iste crkve a ispod same crkve.

Svuda po selu rasejano je tesano kamenje sa crkve Samodreže i nema onde arnautske kuće koja nije podizana kamenom skinutog sa crkve Samodreže. Pored crkvenog zida prokopala je voda jednu jarugu u dužini 35 a u dubini dva i po metra, u kojoj se na jedan i po do dva i po metra u zemlji, na desnoj obali iste jaruge vidi vrlo mnogo kostiju odraslih ljudi, a ni jedne dečije. Kosti ove pokazuju da nije svaki grob zaseban, jer se kostiju od više ljudi nalazi na jednom mestu. A preko tih grobova poređano je tesano kamenje i po svoj prilici, grobovi se prostiru još dalje preko kojih su sada zasejane njive. Ja kao nasigurno držim da su onde zakopani srpski junaci koji su u kosovskoj borbi izginuli…”.

todor stankovic 02

Todor Stanković je bio srpski konzul u Skoplju od 24. oktobra 1892. do 25. juna 1895. godine. Vodio je dosta teške pregovore oko statusa srpskih sveštenika. U to vreme bugarska egzarhija je bila odvojena od carigradske patrijaršije, koja nije priznavala odvojenu bugarsku crkvu. Bugarska egzarhija je zbog služenja na slovenskom jeziku pridobijala stanovništvo u Makedoniji. Stanković je predložio strategiju da se oko statusa mitropolita i episkopa pregovara sa carigradskom patrijaršijom tražeći za Srbe samo položaj episkopa, a za upražnjeni položaj mitropolita predlažući Grka, koga su Srbi potkupljivali novcem. Ta strategija je išla najpre na odobravanje srpskom ministru, a onda i kralju. Nakon odobrenja strategija je uspešno sprovedena, pa su Srbi dobili episkope u skopskoj, strumičkoj i veleško – debarskoj eparhiji. Srpska crkva je tada dobila mnogo jači oslonac u zaustavljanju velikoga nastupa bugarske egzarhije.

Po drugi put imenovan je za konzula u Prištini 1897. godine. Arbanaška nasilja su se nastavila tolikim intenzitetom, da je Stanković smatrao da samo nada u skoro oslobođenje zadržava narod. Predlagao je da se stupi u kontakt sa istaknutim albanskim vođama i da ih se privoli na saradnju, a onda je sam uspostavio dobre kontakte sa oko 40 njihovih prvaka. Sa konzulskog položaja opozvan je 1898. godine. Tokom 1903. po nalogu kralja Aleksandra Obrenovića putovao je da izvidi situaciju u Skoplju, Prištini i Prizrenu.

Učestvovao je u srpsko-bugarskom ratu 1885. kao komandant bataljona. U Prvom balkanskom ratu sa konjičkim odredom prvi ulazi u Prištinu 9. oktobra 1912. U Drugom balkanskom ratu sa II pukom staraca osvaja Belogradčik. Tokom 1915. komanduje IV pukom niških rezervnih trupa, uglavnom Arnauta.

O značaju Todora Stankovića treba pričati, jer je mnoge događaje u kojima je učestvovao kao i svoje uspomene pretočio na papir, a koje su štampane u vidu knjiga. Na taj način nam je ostavio veoma važne dokaze i izvore prvog reda, kojima se danas možemo poslužiti u borbi za istinu i sprečavanju iskrivljanja istorijskih činjenica od strane određenih interesnih grupa i naroda vezane prevashodno za istoriju Srba i njihov status na prostoru Kosova i Metohije i današnje Makedonije.

Knjige čiji je autor Todor Stanković su:

  • Uspomene, Putne beleške o Staroj Srbiji 1871-1898
  • Beleške o Staroj Srbiji – Maćedoniji
  • Građanima grada Niša – reč gospodina Todora Stankovića narodnog poslanika

pisao: Mladen Stanković
master istorije

ODLOMAK IZ KNJIGEmilan novakovic 15

Zemlja najlepše patnje”
Milan Novaković

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com