Stari Niš

Zgrada koja svojim izgledom podseća na srednjevekovni zamak – Kuća Apelovih u Lole Ribara

Zgrada koja svojim izgledom podseća na srednjevekovni zamak izgrađena je 1923.godine za potrebe jednog od najbogatijih industrijalaca Niša Jozefa Apela.

Zemljište na kome je izgrađena ova zgrada na uglu ulice Lole Ribara i Sinđelićevog trga bilo je u vlasništvu “Niške prometne banke” gde je ona planirala izgradnju svoje poslovne zgrade. Kako je banka 1922. godine zapala u veliku finansijsku krizu, plac je iste godine prodala poznatom niškom industrijalcu Jozefu Apelu.

Njegov otac Johan Apel poreklom Nemac iz Vojvodine, u ove krajeve dolazi još pre oslobodjenja od Turaka. Živi i radi u Aleksincu gde poseduje piljare, pivaru a kasnije i tri rudarska okna zajedno sa Djokom Dimitrijevićem u selu Subotinac. Posle oslobodjenja posao seli u Niš gde kupuje zemlju pod Goricom (preko šest hektara) i 1884.godine pravi parnu pivaru. Odmah do pivare izgradio i pivnicu koja je dnevno proizvodila 40.000 i piva. U Nišu je promenio veru u pravoslavnu i uzeo ime Jovan tako da je i kada je umro 1907. godine na njegovom grobu napisano Jovan Apel.

Mala ručna pivara u Aleksincu nastavila je sa radom, ali više kao podrška novoj niškoj. Obe pivare su imale tada najmodernije mašine austrijskog “Šimelbuša”. Koristile su ječam iz okoline Aleksinca i Niša i sopstveni slad, a hmelj su uvozile iz Češke. Posle Jovanove smrti pivarom upravljaju njegovi sinovi Josif i Hubert. Oni nastavljaju sa ulaganjima, i 1910. godine zaključuju ugovor sa Opštinom o korišćenju električne energije iz električne centrale “Sveta Petka” u Sićevu, pa pivara prelazi na električni pogon i pokreće proizvodnju veštačkog leda. Te godine pokušali su sa dokapitalizacijom i reorganizacijom pivare u pivarsko društvo ”Niševac” koje je okupilo još 26 akcionara. Kako to nije dalo željene rezultate nakon dve godine, ulaskom njihovih zetova u firmu Jozef i Hubert postaju ponovo većinski vlasnici. Od 1925. godine pivara je bila u desetogodišnjem najmu porodice Dunđerski.

Vraćena je posle deset godina Jovanu Apelu, unuku starijeg Jovana Apela, Jozefovom sinu. Od tada se naziva “Apelovac”.

Porodica Apel se bavila politikom i bili su simpatizeri Jugoslovenske radikalne zajednice, prijatelji i finansijeri Dragiše Cvetkovića osnivača ove političke stranke. Poslednji vlasnici pivare bili su Jovanovi unici Jovan i Ratibor Bora sinovi Jozefa Apela. Bora i Jovan Apel, posle drugog svetskog rata osuđeni su kao „narodni neprijatelji“ i sva imovina im je konfiskovana. Pivara je nacionalizovana i preimenovana u pivara “Crvena zvezda”. Nakon rata porodica Apel se lagano gubi u događajima u Nišu ali zato jednom delu grada ostaje ime Apelovac kao uspomena na osnivača porodice i pivare Jovana.

Kuća Apelovih sa fotografije predstavlja ugaoni objekat koji se svojom glavnom fasadom nalazi u ulici Lole Ribara broj 2 koja se nekada zvala Gospodska ulica ulica u kojoj je živela “elita” nekadašnjeg Niša, odnosno industrijalci i bogatiji viđeni ljudi. Negde pred II svetski rat ova ulica nosi naziv Francuska ulica što se može videti na fotografijama. Svojom južnom fasadom ova kuća je okrenuta ka jednom od glavnih gradskih trgova na kome se nalaze mnogi poznati javni objekti grada. Niz javnih objekata kao što su zgrada nekadašnjeg Načelstva danas Suda, Učiteljskog doma I Narodnog pozorišta koji se nalaze na trgu govore o značaju i važnosti ove lokacije gde je Jozef Apel hteo da izgradi svoj dom. Ovu zgradu je najverovatnije projektovao Julijan Djupon ruski arhitekta koji je tada pripadao jednoj velikoj grupi ruskih emigranata koji su posle oktobarske revolucije radili u Srbiji.

Jedini pisani trag koji imamo oko toga jeste jedna mala skica ko je izrađena 1923. godine za potrebe knjige regulacije grada Niša. Svojom arhitekturom zgrada podseća na srednjovekovni zamak sa tri važna elementa koja potpuno jasno određeno karakterišu kuću. To je pre svega cilindrična okrugla kula na samom uglu, te monumetalni ulaz na zapadnoj fasadi sa trojnom podelom i veoma lepom elipsastom lođom u duhu secesije, dok je na južnoj fasadi poligonalni rizelit sa terasom koji ima karakteristične ispune na ogradi te terase što su odlike neorenesanse. Kula na uglu obnovljena je pre par godina zajedno sa fasadom i novim limovima koji su relativno uspešno uređeni na krovu ovog objekta. Apelova zgrada u ulici Ive Lole Ribara 2 stavljena je pod zaštitom države 1983. godine i danas je ugostiteljski objekat.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com