Zdravlje

U borbi protiv HIV – a najvažnija je prevencija

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Milan Jovanović Batut” trenutno 2.890 osoba živi sa HIV infekcijom, a pretpostavka je da bar još 400 osoba ne zna da ima pozitivan HIV status. Iz našeg iskustva, od 1987. godine do danas 190 osoba je registrovano sa HIV infekcijom, 33 su ženskog pola, znači 4,7 puta je više zaraženih muškog pola. Osobe su mlade, uzrasta od 15. do 49. godine. Egzitiralo je, što zbog AIDS-a, što a EIDS-om 62 osobe”, rekla je dr Biljana Kocić, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti IZJZ Niš na konferenciji za novinare održanoj povodom Svetskog dana borbe protiv HIV-a.

“Ono što je tačno, to je da se uklapamo u sliku Srbije kad je u pitanju dominantan način prenosa HIV infekcije. To je već godinama nezaštićeni seksualni odnos, među muškarcima za muški pol i heteroseksualni među ženama. Važno je da se ne beleži vertikalna transmisija, sa majke na dete, niti su među registrovanima oni koji injektiraju droge”, dodala je Kocić.

Prema njenim rečima u registru za područje Nišavskog okruga ima osam novih HIV inficiranih osoba. Svi su muškarci mlađih uzrasta, od 25 do 39 godina.  Kod njih petoro je nažalost dijagnostifikovan AIDS, odnosno javili su se kad su dobili simptome i znake bolesti, a svega su tri osobe  koje su imale HIV infekciju. Takođe je značajno da su gotovo sve osobe, njih sedmorica, sa nišavskog okruga, dok je samo jedna sa topličkog okruga. Smrtnih ishoda nije bilo”, kazala je Kocić.

Dodala je da lečenje koje je započeto na vreme utiče na kvalitet života osoba sa HIV virusom. Smrtnost je u tom slučaju smanjena, ali zabrinjava broj novozaraženih osoba.

 “Primarna prevencija je veoma značajna, odnosno priča o savetovanju i testiranju na za to dostupnim mestima, bilo da su to državne institucije, kao što su instituti i zavodi, bilo da su to usluge koje pruža nevladin sektor. Definitivno je jasno da se ciljevi koji su zacrtani do 2020. godinu nisu ostvareni, odnosno da 90% svih inficiranih bude dijagnostifikovano, da 90% od njih bude pokriveno terapijom i da 90% njih bude sa kontrolisanom infekcijom. To se nije dostiglo, tako da teško da ćemo se izboriti sa HIV-om i sa ciljevima za 2030.godinu”, zakljula je Kocić.

Bratislav Prokić iz organizacije “Potent”, Nacionalnog centra za seksualno i reproduktivno zdravlje, podsetio je da su nekada u školama postojale edukacije, a da se sada HIV tretira kao zaboravljena bolest. On je najavio pilot projekat u Nišu, u okviru projekta edukativnog programa, oko kog bi trebalo da se slože i nastavnici, i roditelji i studenti, kako bi odgovorio na sve njihove potrebe i zablude.

 „Poražavajuće da su danas upravo roditelji najviše zabrinuti za uvođenje seksualnog obrazovanja u školama. Pre nekoliko dana smo imali osobu koja je sa 16 godina saznala da je HIV pozitivna. Mislim da je ključno da naše usluge, koje su fokusirane na ključne populacije i koje su pod povišenim rizikom,  koje pružamo u Nišu, Beogradu i Kragujevcu ,a to su pre svega muškarci koji imaju seks sa muškarcima, a onda i korisnike droge i seksualne radnike i radnice, proširimo i na opštu populaciju, pre svega na mlade. Za to nam je potrebna i podrška lokalne sampuprave i zato mi je drago da je Niš juče potpisao Parisku deklaraciju, kojom se obavezuje da će podržati takve programe”, istakao je Prokoć.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com