Društvo

Seoski vodovodi u Nišavskom okrugu visokorizični za zdravlje ljudi

Bunari i seoski vodovodi sa kojih se vodom za piće snabdeva stanovništvo u Nišavskom okrugu se tretiraju kao visokorizični, pokazuju rezultati ispitivanja ministarstava poljoprivrede, zaštite životne sredine i zdravlja.

Problem je što se kvalitet voda sa tih vodovoda, za razliku od gradskih, kontroliše sporadično, odnosno kada se žitelji sela požale na neki problem a koji proističe iz neodržavanih vodovodnih mreža, dok su sama izvorišta hemijski ispravna.

Ovo je samo jedan od zaključaka sastanka između predstavnika ministarstava zdravlja, poljoprivrede i zaštite životne sredine, Nišavskog okruga i lokalnih institucija u Nišu, a povodom predstavljanja Parmske Deklaracije u Nišu.

parmska-deklaracija
Predstavljanje Parmske Deklaracije u Nišu

Srbija je jedna od 56 zemalja članica Evro regiona Svetske zdravstvene organizacije, koje su potpisale Deklaraciju pete Ministarske konferencije o životnoj sredini i zdravlju u Parmi.

Na taj način preuzeta je obaveza sprovođenja Parmske Deklaracije, odnosno, uključivanje međunarodnog dokumenta u nacionalno zakonodavstvo.

Da bi Srbija ispunila pet ciljeva ili obaveze koje su propisane Parmskom Deklaracijom, neophodno je uključiti i sektor zdravlja.

Motivisanje javnosti za proces donošenja odluka posebno je značajno za napredak u daljem sprovođenju ciljeva deklaracije, kako bi se zaštitili životna sredina i zdravlje u Srbiji, rečeno je na sastanku u Gradskoj kući u Nišu.

 „Deklaracija se bavi svim elementima životne sredine koji mogu da ugroze zdravlje ljudi. Pored Instituta za javno zdravlje i loklanih institucija važnu ulogu u sprovođenju evropskih standarda u zaštiti životne sredine i zdravlja ima i nevladini sektor, ali i prosvetni sektor koji sada preko projekata podiže svest kod mladih o važnosti unapređenja vode i sanitacije u školama seoskih područja. Projekat se završava krajem ove godine, a važan je jer smo spoznali da su seoski vodovodi najveći problem na ruralnim područjima Srbije“, kaže Biljana Filipović, šef odseka za međunarodnu saradnju i nacionalni koordinator za oblast životne sredine i zdravlja pri Svetskoj zdravstvenoj organizaciji.

vodovodna-mreza

Najveći problem u Srbiji, pa tako i na području Nišavskog okruga je taj što niko nije direktno nadležan za seoske vodovode.

Naime, od 2002. godine lokalne samouprave bi trebalo da brinu o vodovodima, pa su gradovi brigu o seoskim vodovodima prebacili na gradske opštine. One su te obaveze prebacile mesnim zajednicama, a koje su to prepustile Odborima za vodu.

Institut za javno zdravlje u Nišu je 2014. godine pokrenuo kampanju da se stanovnicima na seoskom području omogući isti pristup vodi za piće kao i stanovnicima na gradskom području, a u kampanju su se uključile i sanitarna, građevinska i komunalna inspekcija. Inspekcije su obišle lokalne samouprave i naložile im da javno-komunalna preduzeća preuzmu brigu o seoskim vodovodima.

„Mali vodovodni sistemi nisu samo problem u Srbiji, već i u regionu i u celoj Evropi naročito u seoskim oblastima. Kada je u pitanju protokol o vodi i zdravlju sproveli smo analizu vodosnabdevanja u našoj zemlji i uvideli da ne postoje odgovorna lica za upravljanje seoskim vodovodnim sistemima i nema redovnog kontrolisanja ispravnosti vode“, kaže Ljiljana Jovanović iz ministarstva zdravlja i nacionalni koordinator za oblast životne sredine i zdravlja pri Svetskoj zdravstvenoj organizaciji.

bunar

Kako bi se napravila lista prioriteta u zaštiti vazduha, vode, zemljišta, a koji utiču na zdravlje stanovništva, predstavnicima ministarstava predočeno je trenutno stanje životne sredine i zdravlja na području Nišavskog okruga.

„Nišavski okrug se pre dve godine suočio sa epidemijom zečje kuge odnosno  tularemije u selu  Zaplanjska Toponica u opštini Gadžin Han, kada je 30 osoba obolelo od akutne zarazne bolesti koju prenose glodari. Ovakvi slučaji opominju da se moramo baviti zaštitom životne sredine i očuvanjem zdravlja ljudi, naročito na ruralnim područjima. Dodatni problem je što u selima postoje azbestne cevi koje su sagrađane još pre dve decenije i ugrožavaju zdravlje stanovništva. Takođe moramo rešiti probleme sa otpadnim vodama, naročito u okrugu EI“, kaže načelnik Nišavskog upravnog okruga, Aleksandar Cvetković.

publika

Iste radionice do sada su uspešno realizovane u Kragujevcu, Paraćinu, Zaječaru, Kraljevu i Novom Sadu.

Svi predlozi i rezultati dobijeni tokom predstavljanja Parmske Deklaracije po gradovima u Srbiji biće prezentovani na Ministarskoj konferenciji koja ce se održati u junu 2017. godine.

eko nis

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com