Društvo

KONTROLA HRANE: Da li opasnost vreba iz tanjira?

Srbija i dalje nema Nacionalnu referentnu laboratoriju za kontrolu hrane, a poslednji slučaj koji je alarmirao javnost jeste povlačenje dečje hrane „Juvitana“ u kojoj su pronađene nedozvoljene količine pesticida. Po ko zna koji put se pokreće pitanje ko i kako kontroliše hranu u Srbiji.

Sećate se aflatoksina u mleku od pre nekoliko godina ili nedavnog upozorenja Uprave carine Srbije koja je saopštila da preduzima sve mere da smrznuto meso iz 1982 godine iz tovara u luci Bar u Crnoj Gori ne stigne na tržište naše zemlje.

U centralnu instituciju za kontrolu hranu u Srbiji je uloženo 8 miliona evra iz fondova Evropske unije, ali da bi funkcionisala potrebno je još oko milion evra za opremu, kojih nema.

U međuvremenu, ispitivanja hrane se obavljaju u različitim laboratorijama, koje za isti proizvod, kao u slučaju „Juvitane“ daju različite podatke rezultata.

hrana

Najbolja zaštita potrošača je njihova dobra informisanost

U anketi koju je sporvela redakcija Niških Vesti, većina Nišlija ne čita deklaracije na proizvodima.

Mlađa populacija eventulano pogleda rok trajanja proizvoda, ali retko ko pročita celu dekalraciju odnosno od čega je proizvod napravljen i koliko aditiva sadrži.

Oni koji i žele da pročitaju šta sve piše na deklaraciji kažu da su slova sitna i da uspeju da ustanove zemlju porekla proizvoda ali ne i sve ostalo.

Da bi se ruzik sveo na minimum savet stručnjaka je da građani obrate pažnju na deklaraciju ili da kupuju proverene proizvode sa kojim imaju dobra iskustva.
lupa
Potrošač ima pravo da zna kakvu hranu kupuje i šta konzumira

Koje podatke deklaracija na namirnici mora da sadrži?

  1. Naziv pod kojim se namirnica prodaje i trgovačko ime ako ga namirnica ima;
  2. Spisak sastojaka, a kod odredjenih sastojaka navodi se količina;
  3. Neto količina;
  4. Rok upotrebe;
  5. Uslove čuvanja i skladištenja namirnice, gde je to potrebno;
  6. Serija (šarža, partija ili lot) namirnice;
  7. Naziv i sedište, odnosno adresu proizvođača i subjekta koji namirnicu pakuje ako to nije proizvođač, kod uvoznih namirnica naziv i sedište, odnosno adresu uvoznika, zemlju porekla (”proizvedeno u…”) i zemlju iz koje je namirnica uvezena (”uvezeno iz…”);
  8. Uputstvo za upotrebu, gde je to potrebno;
  9. Količinu alkohola kod pića koja sadrže više od 1,2% v/v;
  10. Kategoriju kvaliteta ili klasu proizvoda ako namirnica po posebnim propisima podleže kategorizaciji ili klasifikaciji;
  11. Druge podatke od značaja za potrošača u skladu sa posebnim propisima za pojedine vrste namirnica.

Preporuka Centra potrošača  Srbije je da kupci – potrošači izbegavaju proizvode sa nečitljivijim deklaracijama jer mogu biti sasvim sigurni da proizvod na kojem jasno nije istaknut sastav, poreklo, ili deklaracija nije čitljiva, nije bezbedan.

proizvodi

Najveća odgovornost je na proizvođačima

Međutim, skoro trećina proizvoda na rafovima u prodavnicama neadekvatno je deklarisana, a najčešći propusti su neistaknut alergeni, loše označeni aditivi, pokazuju najnovija istraživanja.

Najviše loše deklarisanih proizvoda je u kategorijama zdravih proizvoda, hleba i peciva. Hleb i pecivo imaju svega 52 odsto dobro deklarisanih proizvoda.

Ono što stoji na deklaraciji trebalo bi da stoji i u pakovanju.

Inspekcije ministarstava zdravlja i poljoprivrede dužne su da svojim čestim analizama kontrolišu proizvođače, koji su najodgovorniji za ono šta jedemo.

Trenutno je u toku pojačana inspkcijska kontrola ispravnosti namirnica u Srbiji, saopštili su iz resornog ministarstva i istakli da će od sledeće godine biti novih zakonskih propisa i pravilnika o ispravnosti hrane.

Najavljuju da će i od marta – aprila početi da radi laboratorija za kontrolu mleka.

Da li to znači da sada kontrola hrane nije na zadovoljavajućem nivou?

Da srpski zakoni i propisi nisu u skladu sa evropskim potvrđuje i podatak da je na domaćem tržištu sve više “novih proizvoda”.

Oni se najčešće mogu naći u prodavnicama zdrave hrane, ali nisu jasno deklarisani i gotovo ih niko ne kontroliše.

Novi proizvodi, koji stižu iz Kine, Indije, Južne Amerike, poput kurkume, biljke či, žen šena, korijandera, mogu se koristiti, ali u određenim, jasno propisanim količinama, najčešće od nekoliko grama dnevno.

U Evropskoj uniji nova hrana je definisana kao ona koja se nije konzumirala u velikoj meri pre 1997. godine, kada su usvojeni i prvi propisi o njoj.

U tu grupu namirnica, osim nove, spada i inovativna hrana u čijoj se proizvodnji koriste nove tehnologije i proizvodni procesi, kao i tradicionalne namirnice koje se konzumiraju van Evropske unije.

Sva hrana koja se nije upotrebljavala u većoj meri do 1997. godine u Evropskoj uniji, definiše se kao “nova hrana” i postoji poseban pravilnik za njen promet i kvalitet.

Institucije EU su prilično stroge, kad je reč o kontroli hrane, pa je za dvadesetak godina od 170 zahteva za stavljanje u promet “nove”hrane, dozvolu dobila samo polovina.

U Srbiji je to drugačije. Kontrolu te “nove hrane”, kao i njen uvoz i izvoz, je u nadležnosti sanitarne inspekcije. Svaki proizvod koji uđe u našu zemlju, podleže svrstavanju i kontroli sertifikovanih laboratorija.

Ipak, prema rečima stručnjaka, ne postoji zakon koji određuje koje su to namirnice u grupi „nove hrane“.

Zakon o bezbednosti hrane donet 2009. dao je neke osnovne parametre koji se odnose na to šta predstavlja tu “novu hranu”. Tim zakonom je definisano da tu “novu hranu” čini hrana koja do tada nije konzumirana, korišćenja ili bila na našem tržištu. Ipak, znak je pitanja koja je zaista to hrana.

Svaki proizvod koji uđe u našu zemlju proveravaju se u sertifikovanim laboratorijama, ali da se vratimo na početak priče, u Srbiji još ne postoji Nacionalna referentna laboratorija koja bi obezbedila pouzdanu kontrolu, ne samo preko akreditovanih laboratorija, nego i kroz krovnu superanalizu.

eko nis

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com