KulturaRegion

Jun je i ove godine na poljima Tamnjanice u znaku lavande i umetnosti

Galerija na otvorenom Pugmalion na Eko plantaži Tamnjanica ovog juna rezervisana je za izložbu skulptura vajara Nebojše Savovića Neša iz Gornjeg Milanovca.

 

“Ovo je treća godina kako se “najljubičanstveniji” mesec na plantažama obeležava u znaku i sa umetnicima. Do sada su svoje skulpture u poljima lavande izlagali Petar Hranueli iz Hrvatske, Nikola Smilkov iz Severne Makedonije i Jovana Petković iz Beograda. Svi ovi događaji privukli su veliki broj ljubitelja prirode i umetnosti jer su idealna prilika za druženje i slikanje u živopisnim predelima. Posetioci mogu da uživaju u lokalnim specijalitetima i da se počaste zanimljivim suvenirima”, navode organizatori.

Nema sumnje da će tako biti i 24. juna ove godine kada će biti prikazana dela Nebojše Savovića Nesa. Posetioci Galerije Pigmalion biće u prilici da se upoznaju sa 15 ostvarenja ovog umetnika što je samo deo njegovog bogatog umetničkog opusa.

Foto: Eko plantaža “Tamnjanica”

Savović je 16 godina radio kao vajar u Hramu Svetog Save u Beogradu a poznat je i po mnogim monumentalnim delima u Srbiji i Republici Srpskoj. Gost Eko plantaže Tamnjanica kaže da se “kamen ne može prevariti”:

“Morate ga poznavati, voleti i umeti s njim. Svaki oblik koji napravite u kamenu, mora oslikavati njegov karakter. Kamen traži strpljenje i savršenu obradu. U kamenu nema foliranja. Uspeli ste kada u kamenu, hladnom materijalu, napravite topao oblik. Emociju.”

Ova izložba je uvod u ovogodišnji serijal umetničkih kolonija i simpozijuma u Tamnjanici. Jedna od njih rezervisan je za vajare i održaće se od 10. do 24.septembra.

Foto: printscreen RTS

BIOGRAFIJA

Rođen 12. aprila 1959. godine u Gornjem Milanovcu, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Fakultet primenjenih umetnosti završio juna 1983. godine na katedri vajarstva (kod profesora Miodraga Živkovića) a magistrirao aprila 1991. godine, kod istog profesora. Zaposlen na FILUM-u Univerziteta u Kragujevcu. Kontinuirano, od 2004. do 2022 godine angažovan na izradi mermerne ornamentike Hrama Svetog Save u Beogradu. Nacrte neumornog arhitekte Aleksandra Deroka pretočio je u kamene oblike zajedno sa svojim saradnicima, ostavljajući neizbrisiv trag u građenju vračarskog Hrama.U stručnim krugovima poznat po izražavanju u kamenu. Skulpture galerijskog formata, izvedene u kamenu, nalaze mu se u muzejskim, galerijskim i privatnim zbirkama u Srbiji i inostranstvu. Autor značajnih memorijalnih i ambijentalnih skulptorskih dela u Srbiji i zamljama okruženja. Dobitnik više nagrada kontinuirano tokom umetničke karijere, počev od studentskih dana.

Jedan od osnivača i prvi predsednik Udruženja likovnih i primenjenih umetnika u Gornjem Milanovcu. Sa grupom entuzijasta 1989. godine osnivač Međunarodnog bijenala umetnosti minijature. Pokrenuo slikarsku koloniju „Mina Karadžić Vukomanović“ na Savincu kod Gornjeg Milanovca. U periodu od 1999. do 2001. godine ( četiri saziva) pokretač, umetnički direktor i aktivni učesnik Međunarodnog simpozijuma skulpture „Plavsko jezero“ u Plavu (Crna Gora). U kratkom periodu, u želji da Gornji Milanovac dobije adekvatnu galeriju, od novembra 1997. do septembra 1999. godine bio je direktor Kulturnog centra, u vreme održavanja Petog međunarodnog bijenala umetnosti minijature. Umetnički direktor i učesnik međunarodne vajarske kolonije „Marmor+“ u Topoli 2009. godine , koja je jednokratno organizovana. Kao član ULUPUDS-a dobitnik nekoliko godišnjih nagrada i više puta biran u organe Udruženja. Autor projekta i selektor godišnje renomirane izložbe „Umetnost i vino“.

Monumentalne spomenike portretskog tipa u kamenu vojvodi Milanu Obrenoviću (1995) i knezu Aleksandru Karađorđeviću (1996) realizovao u Gornjem Milanovcu, kneginji LJubici Obrenović (1997) u Srezojevcima, Miloju Mići Orloviću (2019) ispred zgrade RTS u Beogradu, arhitekti Nikolaju Krasnovu (2019) u parku Mali Tašmajdan naspram ulaza u Arhiv Srbije u Beogradu.. Autor je mermernog poprsja vojvodi Živojinu Mišiću (1995) u Gornjem Milanovcu, u bronzi vojvode Milića Drinčića (Dublje, Bogatić), Arsenija Lome (Dragolj). vojvode Nikole Milićevića Lunjevice (Lunjevica), Cara Lazara (Ropotovo, KiM), četničkog vojvode Radivoja Kerovića (Tobut, R.Srpska)…
Spomenik učesnicima Rudničke ofanzive (1996) na Galiču, Spomenik borcima otadžbinskog rata u Loparama (2003), Republika Srpska i Spomenik ruskim dobrovoljcima (2011) u Višegradu, Republika Srpska, Spomenik u slavu 1200 ratnika 1912-1918 (2018) u Novoj Varoši, monumentalne su kompozicije izvedene u kamenu. Kamen je glavni materijal i Spomenika povodom sto godina mlinarstva (1994) u Čačku, Spomenika izginulima 1991-1999. u Gornjem Milanovcu, memorijalne skulpture „San“ (2011) u Kragujevcu, ambijentalne forme „Grozd“ (2011) u Vinči kod Topole, česme-fontane „Vodeni cvet“ (1994) u Gornjem Milanovcu, fontane“Vujić Voda“ (2003.) u Petnici kod Valjeva, skulpture „Crveni petao“ (2016) na česmi u Beogradu, „Bahusa“ (2017) u Vinariji Aleksandrović…

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com