Svake godine dobijamo novu generaciju branitelja i braniteljki manjinskih prava
Manjinska prava od značaja su za samo društvo, kao i za celokupan pravni sistem. Pojam manjina ne shvata se identično u svim društvima. Samim tim zavisno od sistema uživaju različitu pravnu zaštitu. U našoj državi zaštita se prvenstveno pruža putem Ustava Republike Srbije iz 2006, a zatim i putem zakona, kao što su Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti polova, Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Strategija za unapređivanje položaja Roma u Republici Srbiji, Zakon o zaštiti lica sa smetnjama u razvoju i mnogi drugi. Kada govorimo o zaštiti na međunarodnom nivou, najznačajniji dokument jeste Evropska konvencija o ljudskim pravima, koja obavezuje našu državu, kao i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima.
Institut za evropske poslove, nevladina organizacija koja rad zasniva na osnaživanju evropskih principa i vrednosti, održao je Trening za branitelje i braniteljke manjinskih prava, u Jagodini, u periodu od 01.07. do 06.07. Učesnici ovog treninga bili su pravnici različitog nivoa znanja, iz različitih krajeva Srbije, među kojima se našla i Jasna Stojanović, studentkinja master studija na Pravnom fakultetu u Nišu.
„Naša država napravila je pomak u pogledu informisanja građana o njihovim pravima, međutim, ne dovoljno. Postoj brojni nedostaci u pružanju zaštite, razvoju mehanizma i načina njenog pružanja, kao i u poznavanju građana s pravnim poretkom Republike Srbije. Stoga, treba podstaći građane da se ne uzdržavaju od obraćanja raznovrsnim institucijama, ali i učešću na seminarima i treninzima koje održavaju nevladine organizacije“, rekla je Jasna Stojanović.
Na ovom treningu učestvovali su uglavnom pravnici, od studenata do advokata, ali i aktivisti u nevladinim organizacija, iz cele Srbije. Odabir učesnika bio je raznolik, ali uveliko doprineo svrsi treninga, s obzirom na to da im je to pomoglo da uvide punu sliku. Upravo takav odabir doprineo je da u svemu postupaju različito, ali zajedno, navela je Stojanović.

„Sam trening podrazumevao je predavanja, diskusije, ali i praktične oblike –simulacije, posetu Višem sudu, kao i Forum teatar, organizovanih kroz veoma dinamičnu agendu od ranih jutarnjih časova, do večernjih. Uokviru prvog predavanja upoznali smo se s pojmom manjina i diskriminacije i vodili diskusiju o pravima koji nazaduju, kao i konkretnom primeru kršenja manjinskih prava- uvođenju smrtne kazne, s Ivanom Đurićem, aktivistom za ljudska prava. Već na drugom predavanju razradili smo konkretne „žive“ primere kršenja manjinskih prava u Srbiji i okolnom državama, s Goranom Miletićem, regionalnim direktorom za Zapadnu Evropu Civil Rights Defenders-a. Među predavačima našli su se i Marija Demić-prva visokoobrazovana romkinja i aktivistkinja za prava roma, Dragoslava Barzut- aktivistkinja za prava LGBT populacije, Ivana Filipov, mlađa savetnica Poverenika za zaštitu ravnopranosti, kao i sudije pri Višem sudu u Jagodini, Jasminka Velisavljević i Ružica Mihajlović, Milan Bajić, specijalista za usaglašavanje sudske prakse pri Vrhovnom kasacionom sudu i član Saveta Evrope, Vladimir Vukčević, bivši tužilac za ratne zločine, psihološkinja Tamara Tomaševič i doktoranktinja sa novosadske Akademije umetnosti, Branka Bajić“, govori o predavanju Jasna Stojanović.
Međutim, ovaj trening samo je jedan deo programa koji sprovodi Institut u cilju obrazovanja branitelja i branitenjki. Sam program traje četiri meseca i podrazumeva i medijska pojavljivanja, vršnjačke edukacije, kao i pisanje predloga praktičnih politika. Time se zapravo postiže cilj celokupnog projekta. Prvo, promovisanje značaja manjinskih prava i mehanizama i načine zaštite, promovisanje ovakvih treninga i motivisanje što većeg broja građana da učestvuju.

„Ljudska prava su mnogobrojna, pravo na život, zabrana rosptva, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na slobodu izražavanja, pravo na pravično suđenje, pravo na sklapanje braka, zabrana diskriminacije. Manjine, kao deo pravnog poretka uživaju sva prava garantovana Ustavom, u jednakoj meri“, ističe Jasna.
Ona na kraju dodaje da ne postoji društvo oslobođeno od diskriminacije.
„Svi smo mi deo jednog pravnog sistema, te svi delimo dužnost doprinosa razvoju. Mnogi problemi mogu se sprečiti, ali i rešiti, prvo razumevanjem međusobnih razlika, a zatim zajedničkim radom na upoznavanju sa pravnim poretkom i svojim pravima i obavezama koje njega čine, kao i sa načinima i mehanizmima zaštite naših prava. Veoma je bitno biti aktivni učesnim pravnog poretka naše države, a ne samo pasivni posmatrač“, zaključila je Jasna Stojanović.
Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.