Društvo

Stotinu niških učitelja, nastavnika i vaspitača u „Leksikonu” najboljih u Srbiji

Najviši nivo stručnosti svake profesije se potvrđuje stvaralaštvom u svim delatnostima pa i u predagoškoj. Uprkos činjenici da srpska prosveta ima ogroman potencijal, čini se da je profesija nastavnika u Srbiji podcenjena. Piše se o univerzitetskim profesorima, ali mnogo manje o onima iz preduniverzitetskog obrazovanja“, istaknuto je na predstavljanju „Leksikona stvaralaca u preduniverzitetskom obrazovanju“ u Nišu, jedinog tog tipa u Srbiji.

Ova svojevrsna zbirka 1.000 biografija najboljih učitelja, nastavnika i vaspitača, od oko 100.000 prosvetnih radnika koliko ih u Srbiji ima, predstavljena je u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju u Nišu. Autori ovog kapitalnog dela su prof. dr Milenka Kundačina, koautor mr Mirjana Ilić Pajić i brojni saradnici, a izdavač IK „Klett“.

Svrha Leksikona je da predstavi najbolje vaspitače, učitelje, nastavnike i pedagoge koji su ostavili značajan trag u obrazovnom sistemu, ali i na generacije mladih ljudi koje su vaspitavali da budu čestiti ljudi i odgovorni građani.

Naša želja je bila da dokumentujemo stvaralaštvo svih tih vrednih ljudi koji obavljaju odgovoran posao, i učinimo ih vidljivijim za javnost. To su ljudi koji neprekidno rade na usavršavanju svojih metoda koje nalaze primenu u nastavi, a o njima se malo zna. Ovako i afirmišemo profesiju nastavnika, vraćamo joj čast i pokazujemo koliki je intelektualni kapacitet među prosvetnim radnicima“, kaže Mr Mirjana Pajić, programski direktor Društva za razvoj obrazovanja Klett iz Beograda.

Foto: S.P.

„Leksikon“ je specifična Monografija srpske prosvete i predstavlja značajan leksikografski poduhvat. Sadrži biografije hiljadu najvrednijih učitelja, nastavnika i vaspitača Srbije, među kojima je 160 sa područja Školske uprave Niš.

To su ljudi koji rade na osnovnog srednjeg i predškolskog nivoima obrazovanja, i naše su veliko bogatstvo. Ovim Leksikonom smo njima dali podršku, a istovremeno za istoriju srpske prosvete postavili kapitalno delo kroz koje se vidi šta su generacije stvarale. Najstariji stvaralac u Leksikonu ima 92 godine, a najmlađi 28. Među njima je i 220 doktora nauka koji rade u osnovnim i srednjim školama, autori udžbenika, književni stvaraoci, dobitnici Svetosavske nagrade najvećeg priznanja u Republici Srbiji za oblast obrazovanja i vaspitanja, mentori učenika koji su na državnim i međunarodnim takmičenjima osvajala značajna prva, druga i treća mesta“, istakao je dr Milenko Кundačina jedan od autora.

Među koricama Leksikona je i biografija Suzane Miljković najboljeg edukatora Srbije za 2015. godinu, učiteljice u OŠ „Kralj Petar prvi“.

Foto: S.P.

Učiteljica sam već 30 godina i uvek sam smatrala da je ono što radim normalno i da tako treba i da se moj metod ni po čemu ne razlikuje od načina rada drugih kolega. Prosveta je moja velika ljubav i sve što radim proističe iz te ljubavi. Možda je to doprinelo da se u odnosu na druge kolege izdvojim i nađem u Leksikonu“, kaže Suzana Miljković.

Biografija Milorada Gavrilovića, nekadašnjeg rukovodioca Pedagoške akademije u Aleksincu, je i biografija škole kojim rukovodi već 19 godina.

Kako se škola razvijala tako sam se i ja razvijao, kao rukovodilac. Ali to ne bih uspeo sam. Kompletan kolektiv je timski i mukotrpno radio da bi škola došla do nivoa najtraženije, ne samo u gradu već u Republici. Posebno smo ponosni na činjenicu da je prag znanja za upis u našu školu, poslednjih nekoliko godina, najveći na teritoriji Srbije. To su rezultati koji Pravno-poslovnu školu svrstavaju u red interesantnih škola gde učenici rado dolaze na nastavu. Postali smo prepoznatljivi i po međunarodnim projektima u okviru kojih smo sarađivali sa više od 20 zemalja Evrope, po širokom spektru vannastavnih aktivnosti i sve je to nešto što privlači decu koja zaista postižu vrhunske rezultate“, kaže Milorad Gavrilović direktor Pravno-poslovne škole Niš.

Foto: S.P:

Rad na Leksikonu je trajao četiri godine. Da bi se neko od oko 1.300 prosvetnih radnika, koliko ih se odazvalo na javni poziv za Leksikon, našao među njegovim koricama. Svako je morao da ispuni visoke standarde koje čini 14 kriterijuma, a pedagoško stvaralaštvo kao osnovno merilo rada, bio je jedan od najvažnijih.

Najvažniji kriterijum za odabir ovih 1.000 nastavnika je njihovo stvaralaštvo, šta su napravili, a ne kakve su diplome stekli. Sertifikati ne znače ništa ukoliko nema stvaralaštva. Ovim Leksikonom želimo da damo podsticaj za veće angažovanje prosvetnih radnika, ali isto tako i da društvo prizna taj rad i da ga adekvatno nagradi i vrednuje i ne ujednačava sve po istom kvalitetu, već da ih izdiferencira po uspešnosti i doprinosu vaspitno-obrazovnom radu“, ističe dr Kundačina.

Cilj izdavanja ove sveobuhvatne i zahtevne publikacije je da ostane trajna vrednost i svedočanstvo intelektualnog resursa u srpskom obrazovanju, rečeno je na predstavljanju ovog kapitalnog dela u Nišu.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com