Počeo Božićni post
Danas je za sve pravoslavne vernike počeo Božićni post, koji podrazumeva voljno uzdržavanje od mrsne hrane, loših misli i dela u narednih 40 dana.
Jedan je od četiri velika godišnja posta, a zaršava se na Božić, 7. januara.
Cilj posta je da se očisti duša i telo, a u Božićnom postu se pripremamo za dolazak najradosnijeg praznika – rođenja Hristovog tj. Božića.
„Život svakog pravoslavnog hrišćanina treba da bude podvižnički. Bez našeg duhovnog i telesnog truda, potpomognutog Božjom blagodaću, nemoguće se osloboditi sile greha i sjediniti sa Gospodom. Zato post u pravoslavnoj duhovnosti zauzima veoma važno mesto i bez njega nema napretka ni u jednoj hrišćanskoj vrlini. U davnoj prošlosti, pojam posta obuhvatao je potpuno uzdržavanje od bilo kakve hrane, da bi kasnije poprimio smisao uzdržavanja od jedne vrste hrane koja se naziva „mrsnom”, tj. onom koja u sebi sadrži masnoće životinjskog porekla, ali, u određenim periodima i od hrane koja je spremana na biljnim masnoćama. Tako u čisto posnu hranu spadaju: hleb, povrće, voće i razni drugi plodovi. Posebnu vrstu posta predstavlja „suhojedenje”, koje podrazumeva upotrebu samo nekuvane, dakle suve posne hrane“, objašnjava bratija manastira Visoki Dečani.
U toku ovog posta se ne jedu namirnice životinjskog porekla, ali su dozvoljeni ulje i vino svim danima osim srede i petka, kada je strogi post, samo na vodi. Riba se jede svake subote i nedelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice, čak i ako praznik padne u sredu ili petak.
Hrišćani veruju da je sam Hrist prvo postio, pa su svi kasniji mučenici i svetitelji živeli po ovim pravilima. Zbog toga crkva i danas veruje da je post moćno oružje u borbi protiv demona i nečastivih sila, a za spas ljudskih duša.
Posle posta koji traje šest nedelja, vernik pristupa svetim tajnama ispovesti, pokajanja i pričešća.
ČETIRI VELIKA GODIŠNJA POSTA
Veliki post
Veliki post je najvažniji posni period u toku godine. Njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog. To je ujedno i najstrožiji post Crkve i obavezan je za sve hrišćane. U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti. Svim ostalim danima posti se „na vodi”, a pogotovo strogo sredom i petkom.
Po slabosti se u nedeljne dane osim srede i petka može razrešiti ulje, ali sa posebnim blagoslovom duhovnika ili parohijskog sveštenika. Prva tri dana prve nedelje Velikog posta od starine se poste posebno strogo. To isto vredi za poslednju nedelju posta koju postimo „na vodi”, osim Veliki Četvrtak na koji razrešavamo na ulje i vino.
Na Veliki Petak se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, dakle do 3 sata popodne, posle čega se uzima lagan obrok „na vodi”. Takođe strogo postimo i Veliku Subotu kao jedinu posnu subotu u toku godine.
Božićni post
Sledeći duži period posta u godini je Božićni post koji takođe traje četrdeset dana, ali nije tako strog kao Veliki Post. Počinje 15/28 novembra, a završava 24. decembra/6. januara.
U toku celog ovoga posta ne jedemo meso, beli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srede i petka koji se poste „na vodi”. Riba se jede svake subote i nedelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice, čak i ako praznik padne u sredu ili petak. Poslednja nedelja Božićnog posta posti se strožije, bez upotrebe ribe, a po mogućnosti „na vodi”.
Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje ni vino, već se obavezno posti „na vodi”. Veoma je važno da pravoslavni hrišćani koji žive u zemljama u kojima se novogodišnji praznici slave po novom kalendaru i padaju u vreme Božićnog posta, ne prekidaju post, već da Novu Godinu proslavljaju kada ona dođe po pravoslavnom kalendaru, poštujući tradiciju svojih predaka i crkvena pravila.
Post sv. Apostola
Post svetih Apostola traje od Nedelje svih svetih do praznika sv. Apostola Petra i Pavla 28. juna/12. jula. Njegova dužina trajanja zavisi od pashalnog i pentikostalnog ciklusa na koji se nadovezuje početak posta.
Ovaj post sličan je Božićnom, mada nešto blaži. Za vreme njegovog trajanja ne jede se meso, beli mrs i jaja. Riba, vino i ulje se jedu svaki dan osim, naravno, srede i petka koji se poste „na vodi”.
Dan uoči Petrovdana se takođe strogo posti, osim ako padne u subotu ili nedelju, kada je dozvoljena upotreba ulja. Na dan Rođenja Sv. Jovana Krstitelja jedemo ribu, iako padne u sredu ili petak. Ukoliko Petrovdan padne u sredu ili petak, toga dana ne mrsimo već jedemo ribu, vino i ulje.
Gospojinski post
Gospojinski post je najkraći od četiri velika godišnja posta i traje samo 15 dana, od 1/14 avgusta do 28/15 avgusta. On je posvećen duhovnoj pripremi uoči praznika Uspenja Presvete Bogorodice.
Ovaj post je strožiji od božićnog i apostolskog, te pravoslavni hrišćani zbog velikog poštovanja prema Presvetoj Bogorodici ovaj post poste kao i Veliki post, sve dane „na vodi”, osim subote i nedelje kada je dozvoljeno ulje i vino. Jedino na Praznik Preobraženja Gospodnjeg jedemo ribu bez obzira u koji dan nedelje on pao.
Ako sam praznik Uspenja padne u sredu i petak, ne mrsimo već i tada jedemo ribu, vino i ulje. U našem narodu postoji običaj da se mlado grožđe ne jede do Preobraženja Gospodnjeg, jer se toga dana u crkvama blagosilja grožđe i deli se narodu.
Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.