Društvo

Odlazak u penziju ne sme da bude i kraj rada

Sa žarom radite, drugačije od onog što ste radili, i aktivno i kvalitetno živite, poruka je starijima osobama profesora dr Konstantina Kostića sa druženja “Veče sa Kolom” koje je organizovalo Kolo srpskih sestara Niš, a posvećeno je bilo osobama trećeg doba.

Pored profesora Kostića, gost večeri je bila i dr Lela Milošević Radulović,  vanredni profesor na Departmanu za sociologiju i upravnik Departmana za socijalnu politiku i socijalni rad Filozofskog fakulteta u Nišu.

Veče je održano u Domu Vojske, a izazvalo je veliko interesovanje starijih sugrađana budući da je tema bila aktivno starenje, ili, kako ispuniti vreme kada odete u penziju na kvalitetan način, a da pri tome ne mislite da ste nekorisni i odbačeni. Gosti večeri imali su i konkretne predloge, a starijim osobama su poručili da se bave slijkarstvom, mizikom, učenjem jezika. To je suština aktivnog života.

“Mislim da je ovo veoma važna tema s obzirom na to da je sve više starijih ljudi i da se shodno tome nameće pitanje  kvaliteta njihovog života. Aktivnim starenjem se može unaprediti kvalitet  života. Jedan od najaktuelnijih  vidova aktivnog starenja je volontiranje. Veoma je važno da stariji ljudi ostanu uključeni u društvenu zajednicu i osete da su i dalje korisni i da mogu da pomognu, da se uključe u razne akcije, da vreme ispune aktivnim radom“, kaže dr Lela Milošević Radulović koja je govorila o aktivnom starenju.

Mnogi ljudi, pokazuje život, nakon penzionisanja  osećaju neku vrstu praznine zbog kidanja  socijalnih kontakata sa dotadašnjim radnim okruženje. Javlja se osećaj da su manje važni , korisni, da su  na nekoj margini, odbačeni.

“Javlja se opasnost od depreseije, socijalnog isključivanja, tako da ja smatram da je aktivno starenje novi kvalitet života”, dodaje Radulović.

U tom dobu važna je podrška porodice, njihovih najbližih , ali i društva.

“Uz to, veoma je važna i lična odgovornost. Da stariji ljudi shvate da moraju da postanu  kreatori svog života , da razmisle o tome šta je to što može da ih učini srećnim i zadovoljnim“, zaključuje dr Lela Milošević Radulović.

Gost večeri bio je profesor, autor nekoliko animiranih filmova u kojima je obradio svakodnevne, ali ozbiljne teme, iz života, profesir dr Konstantin Kostić. Mada filmovi nisu povezani sa osobama starije dobi, oni imaju snažnu poruku, a to je da i posle odlaska u penziju čovek treba da nastavi da radi i da se nečim bavi.

“Tim filmovima želim da pošaljem poruku da morate da živite aktivno i u ovim starijim godinama. Ja sam se oslobodio  pritiska fakulteta ali nisam se oslobodio rada.  Ja ne sedim , nego sam naučio kako se prave animirani filmovi i krenuo da ih pravim po sistemu kako se prave kod drugih “, kaže profesor dr Konstantin Kostić. “I ne samo da sam ih pravio, već sam ih preko društvenih mreža učionio i dostupnim drugima.To je doprinelo da se moji filmove uvreste u selekciju za  11. Internacionolni Festival animiranog filma u Žilinama u  Slovačkoj”.

Profesor dr Konstantin Kostić je posalo i poruku starijim osobama.

“Kraj rada u firmi nije kraj rada uopšte. Treba nastaviti da radite. Radite nešto što vas niko ne tera da radite, od čega ne očekujetae novčanu zaradu, materijalnu nadoknadu, nego da radite za svoju dušu. Ono što vam se sviđa. Treba ispuniti život do kraja. Nikako se ne predavati”.

Kolo srpskih sestara je, upravo iz ovih razloga, poklanjajući veliku pažnju osobama trećeg doba odlučilo da organizuje niz akcija koje su posvećene njima. Predsednica Kola Ljiljana Stojanović kaže da se na taj način razbijaju i stereotipi koji prate starije osobe.

“Postoje stereotipi da su ljudi trećeg doba beskorisni, senilni, da nisu više u stanju da idu ukorak sa savremenim dešavanjima, da nisu u situaciji da prepoznaju savremene veštine , usvoje nova znanja. Činjenica je da ljudi trećeg doba nisu više  vispreni, kao u 20, 30 ili 40 godina, ali i te kako su korisni. Iskustvo starijih može da bude dragoceno za naraštaj koji dolazi i sa kojima su oni u kontaktu , sa decom, unučićima, kojima mi prenesimo ono što najbolje znamo i najbolje radimo.S  druge strane deca mogu mnogo da pomognu starijima u nekim drugim zbivanjima i aktivnostima “, kaže predsednica Kola srpskih sestara Ljiljana Stojanović.

Upravo su to razlozi zbog kojih Kolo srpskih sestara ima u planu da decu,  đake, pa čak i mališane iz vrtića,  tokom godine vode u Gerentološki centar  kako bi se družili sa korisnicima Centra i pomagali jedni drugima na više načina, deleći starost i mladost.

“Vodićemo decu  da ih te bakice nauče kako se kuva, kako se radi, da to bude interesantno. Da ti stari ljudi budu mentori , a da ovi njima ulepšaju stare  dane. I to neće biti jednokratno, kada se obeležava Dan starih već tokom cele godine. Želimo da negujemo i unapredimo međugeneracijske odnose”, dodaje Ljiljana Stojanovuć .

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com