Društvo

Lavina negatinvnih komentara za projekat „Imaš li muke s padežima kao ljudi sa juga Srbije“ Filološke gimnazije iz Beograda

Projekat učenika Filološke gimnazije u Beogradu koji je za cilj imao stvaranje digitalnog bukvara i povećanje i unapređenje digitalne pismenosti, a koji je reklamiran pod sloganom „Imaš li muke s padežima kao ljudi sa juga Srbije“ pokrenuo je lavinu negativnih komentara na fejsbuku. Problem je nastao jer se ovim sloganom diskriminišu građani koji žive na jugu Srbije. Da li pitanje koje je postavljeno pored lepe i nasmejane mlade devojke koje u rukama drži Novog Vujakliju znači da su građani sa juga Srbije manje pismeni od ostalih.

Direktorka Filološke gimnazije ogradila se od bilo kakve odgovornosti, odnosno, istu je prebacila na decu koja “nisu imala nameru da nekog uvrede”, ali to nije bilo dovoljno da se stišaju strasti.

Među prvima je reagovao dr Dušan Milisavljević na svom fb profilu.

“Kao rodjeni Nišlija sa ponosom pričam dijalektom mog grada i mog kraja i smatram da je različitost dijalekata bogatstvo našeg jezika. Ne mogu da verujem da Filološka gimnazija u Beogradu može da izadje sa ovakvim diskriminativnim stavovima o gradjanima južne Srbije”, napisao je dr Dušan Milisavljević, profesor Medicinskog fakulteta u Nišu.

Na listi onih kod kojih je ovakav slogan a koji je došao iz škola koja obrazuje buduće filologe, nalaze se i književni stvaraoci koji pišu osim na standardnom jeziku i na dijelektima. Oni su i redovni učesnici Festivala književnog stvaralaštva na narodnom govoru “Preobraženjsko pojanje” koji je i ove godine okupio ljubitelje poezije i proze na dijalektu u niškoj Narodnoj biblioteci “Stevan Sremac”. Jedna od je romanopisac Beka Mitić Ristić.

 

Beka Mitić Ristić

“Slogan koji su koristili učenici Filološke gimnazije u Beogradu je direktna diskriminacija ljudi sa juga Srbije ili preciznije trećine stanovništva u zemlji. I uvredljiva je. Šta je zapravo ideja slogana, da se kaže da pola Srbije nepismeno”, pita se Beka Mitić Ristić i dodaje: “Dijalekti su naša kulturna baština koja nam je ostavljena i naš zadatak je da se sačuvamo. A samim tim što koristimo standardni jezik i dijalekte mi smo kao ljudi bogatiji”, kaže ova naša književnica.

Sličnog stava je Negoslava Stanojević, autorka knjiga “Jošte čekam taj reč da mi rekne” i “Blag reč”. Knjige su napisana na zaplanjskom dijalektu. I ona je mišljenja da je na ovaj način izvršena diskriminacija stanovnika na jugu Srbije ističući da su dijalekti bogastvo jezika koji ne mogu i ne smeju da ustuknu pred nečim nedopustivim.

 

Negoslava Stanojević

“Ubih se propagirajući dijalekt svog rodnog Zaplanja, kao i svi oni dragi Svrljižani, Leskovčani, Grdeličani, Vlasotinčani, Babušničani, Crnotravci, Vranjanci…koji pišu na svom dijalektu, i sve to bez ikakve materijalne koristi, da bi nekakvi beogradski gimnazijalci koji se školuju za filologe dobili pare kako bi ismevali govor našeg juga. Čudi me samo, budući da je reč o filološkoj gimnaziji, ko to njih uči, ako ih nisu osnovnom naučili: da su i svi naši dijalekti književni jezik na području na kojem se govore”, napisala je ovim povodom na svom fb profilu.

“Možda su ovim potezom koji je za svaku osudu, učinili i nešto dobro za očuvanje svih naših dijalekata: ogromna reakcija javnosti svakako će dopreti i do onih koji još nisu svesni značaja njihovog očuvanja i obaveze svakoga od nas, ako već ne možemo da ih negujemo, ono bar da ih poštujemo”, kaže Stanojević.

Nakon brojnih objava i negodovanja na fejbuku oglasila se i Filološka gimnazija iz Beograda sa izvinjenjem.

“Fokus nije bio na tome da se ljudi sa juga Srbije stave kao suprotnost pismenosti i poznavanju padeža, jer to nije ono što se uči u učionicama srpskog jezika naše škole.Ni jedan dijalekt nije nepravilan. Postoji samo standardni jezik koji svima zadaje muke mnogobrojnim pravilima i izuzecima od tih pravila. A bogastvo jednog jezika svakako čine is vi njegovi dijalekti . To je glavni predmet ove stranice. Preuzimamo punu odgovornost i poslednju objavu ćemo ponovo okačiti, ali promenjenu”, navode u svom izvinjenju iz Filološke gimnazije u Beogradu.

No, šteta je već učenjena. A kako reče Branko Miljković, princ srpske poezije koji je rodom iz Zaplanja, “ubi me prejaka reč”.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com