Stari Niš

Stefan Nemanja imao je u planu da Niš postane nova prestonica nezavisne srpske države i da tu sagradi svoju zadužbinu, crkvu Sv. Pantelejmona

Bila je 1162. godina , kada je vizantijski car Manojlo I Komnin do tada gotovo nepoznatog srpskog feudalca Nemanju, neočekivano pozvao na susret u Niš.  Grad Niš je vekovima služio Vizantiji kao dobro utvrđena vojna baza za ratovanja sa “neposlušnim” balkanskim narodima.

Manojlo se te godine spremao za rat sa Ugarskom i trebala mu je Nemanjina pomoć. Nakon susreta u Nišu i srdačnog razgovora Nemanja od moćnog vizantijskog cara dobija dvorsku vizantijsku titulu. Prema legendi venac (grčki. Stephanos) koji predstavlja simbol ove titule postao je i dinastičko ime svih vladara dinastije Nemanjića. Ovaj susret sa vizantijskim carem doprineo je da Nemanja stvori snažnu i samostalnu srpsku srednjevekovnu državu i postane osnivač svete dinastije Nemanjića koja je vladala dva veka.

Foto: Vladimir Jovanović

Dugi značajan događaj zbio se 1164. godine, nakon što je vizantijska vojska u ratu protiv Ugarske prodrla u Srem i zauzela Sirmijum. Manojlo I Komnin pronalazi u Sirmijumu ruku Sv. Prokopija koju je daleke 1071. iz niške crkve Sv. Prokopija odneo ugarski kralj Solomon. Te godine je vraćena u Niš.  Dve godine kasnije, 1166. godine Nemanja postaje veliki župan Raške.

Od samog početka svoje vladavine, novi srpski župan želeo je da stvori samostalnu državu, a nakon smrti cara Manojla I, uspeo je da učini nešto do tada nezamislivo. Godine 1180. osvaja carski grad Niš i značajan deo vizantijske teritorije. Nemanja imao u planu da Niš postane nova prestonica nezavisne srpske države i da u njemu sagradi svoju zadužbinu, crkvu Sv. Pantelejmona. Baš u porti ove crkve 27. jula 1189. godine došlo je do čuvenog susreta srpskog župana Stefana Nemanje i nemačkog cara, vođe velike krstaške vojske Fridriha Barbarose. Prvi susret jednog nemačkog i srpskog vladara , ugovoren je godinu dana ranije sa ciljem da se sklopi savezništvo protiv Vizantije. Fridrih Barbarosa se sledeće godine utopio u toku krstaškog pohoda, a Vizantija napada Rašku i uspeva da privremeno vrati Niš. Nemanja je 1196. predao vlast svom sinu, budućem kralju Stefanu, zamonašio se pod imenom Simeon i zajedno sa najmlađim sinom Savom obnovio zapusteli manastir Hilandar na Atosu.

Niš je sa manjim prekidima ostao u sastavu srpske države sve do XV veka i do dolaska turskih osvajača. Pored Sv. Prokopija, novi svetac zaštitnik grada, po pisanju kralja Stefana postao je i Sv. Simeon (Nemanja). Nakon pada srpske države, Nemanjinu crkvu sv. Pantelejmona su srušili Turci, a mošti Sv. Prokopija su ponovo odnete iz Niša. Grad ostaje bez simbola svog zaštitnika. Temelji crkve sv.Pantelejmona postaju sveto mesto Srba koji ovde redovno održavaju narodne sabore stotinama godina unazad. Nakon oslobođenja od Turaka, 1878. godine nedaleko od temelja Nemanjine crkve, koristeći njen material, podignuta je nova mala crkva, prva u oslobođenom Nišu. Obnova Nemanjine zadužbine trajala je čitavih 130 godina i završena je 2010. godine. Mošti sv. Prokopija se danas nalaze u Prokuplju, koji je po ovom svecu dobio ime.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com