Region

Bela Palanka sređena, zove u goste

Za prvih mesec dana ovogodišnje letnje sezone Belu Palanku je posetilo blizu dve hiljade ljudi. To je dobar pokazatelj da razvoj turizma u ovom mestu ide uzlaznom putanjom, kažu u Turističkoj organizaciji Bele Palanke.

Zahvaljujući novčanom delu nagrade u visini od 20.000 evra u prošlogodišnjoj nagradnoj igri „Uzmi račun i pobedi“ Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, belopalančani su uspeli u ideji da ovoj siromašnoj opštini udahnu novi život i učine je primamljivom za turiste. Reč je o drugoj fazi projekta „Rekonstrukcija i revitalizacija arheološkog nalazišta Remezijana“, za koju je deo sredstava izdvojen iz opštinskog budžeta. U prvoj fazi rekonstruisan je muzejski prostor.

Muzej radi od 2013. godine a posetioci mogu da pogledaju mapu nekadašnje Remezijane, kao i predmete nađene na ovom području. Turista je sve više, ali što je najvažnije na ovaj način se i sami meštani mogu upoznati sa istorijom Bele Palanke. Kad god žele turisti mogu da obiđu muzej jer se ulaznice ne naplaćuju“, kaže Jelena Mitić iz Turističke organizacije Bela Palanka.

Đacima koji posećuju Belu Palanku sve ovo mnogo znači, tim pre što čas istorije na otvorenom, u centru naselja, prija više od učionice.

Maketa Remezijane je mlađoj populaciji posebno zanimljiva, jer na taj način stiču pravi uvid u ono što uče iz školskih knjiga. Prve naseobine u ovom kraju postojale su još pre 2.300 godina. Koliko je ovaj kraj bio strateški važan u prošlosti govori i podatak da je upravo na području Bele Palanke nađen jedan od tri miljokaza, koliko ih je ukupno na Balkanu“, ističe Mitić.

Bela Palanka je jedno od retkih mesta koje na svojoj teritoriji ima spomenike posvećene prvom i poslednjem rimskom caru iz dinastije Sever. Spomenik materijalne kulture iz perioda rimske imperije, iz 202. g. n.e. posvećen Septimiju Severu osnivaču dinastije, oko koga se najviše vodila polemika u stručnoj arheološkoj i istorijskoj javnosti izrađen je od belog mermera a njegova težina prelazi dve tone. Na frontalnoj površini skoro kaligrafskim, latinskim pismom, ispisan je tekst u čast rimskog cara i njegovog sina Karakali Domni.

O povodu podizanja spomenika ima mnogo teorija. Pretpostavka je da je u Remizijani držan Sabor (concilium) gornjomezijskih gradova na kojima su rešavana važna pitanja od interesa za sve gradove u provinciji, i da su tom prilikom ukazane počasti carevima.

Drugo tumačenje kazuje da se Septimije Sever sa svojim sinom 202. g. vraćao sa Orijenta za Rim, preko Mezije. Kako se Remezijana tada nalazila na granici Trakije i Gornje Mezije i da je car ovde trebalo da stupi na tle Gornje Mezije, razumljiva je bila namesnikova briga da ga pozdravi, pa je tim povodom podignut spomenik, o čemu svedoče slični primeri u svetu. Ono što se zasigurno zna jeste da je spomenik podigao Kvint Anicije Faust upravnik provincije u Remezijani. 

U procenama vrednosti ovog spomenika lokalna uprava nikad nije imala valjano merilo. Tavorio je zaboravljen, neosvetljen, nezaštićen i bio na marginama kulturnih vrednosti iz najstarijeg doba. Spomenik se do pre 19 godina nalazio u zapećcima varoši, tako da stručna javnost, turisti i stvarni poštovaoci arheološke vrednosti nisu mogli o njemu nikad da dobiju pravu informaciju. Danas je drugačije. zauzima centralno mesto u varoši i predstavlja sinonim Bele Palanke, ali i mesto gde morate da zastanete.

Spomenik Septimiju Severu, nađen je na lokaciji stara pijaca u Beloj Palanci, nekada Remezijani koja je bila sedište episkopije u 4. veku.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com