Ekonomija

Koliko zarađuju i kako troše građani Srbije? Beograd 71,2% iznad, jug i istok 36,8% ispod proseka!

Najpoznatija ekonomska knjiga svih vremena zove se: „Istraživanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda“.

Pritom, ukoliko pogledamo originalni naslov na engleskom jeziku koji glasi: „An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations“, vidimo o čemu se u knjizi, u stvari, radi – o prirodi i uzrocima koji dovode do bogatstva nacija.

Od kada je ovu knjigu 1776. godine izdao Škot Adam Smit, bogatstvo naroda je u centru pažnje ekonomije u svakom smislu.

Bogatstvo naroda pretvoreno u porast nivoa životnog standarda stanovništva na duži rok je cilj svake ekonomske politike; bogatstvo naroda je odrednica svakog privrednog sistema.

Generacije ekonomista i drugih umnih ljudi iz različitih naučnih oblasti su, tokom proteklih 240 godina od štampanja Smitove knjige, osmislile i razvile poseban statistički i ekonomski aparat koji služi za merenje bogatstva jednog
naroda – sistem nacionalnog računa.

Zanimljivo bi bilo videti šta nacionalni račun kaže o bogatstvu stanovnika Srbije, male zemlje na brdovitom Balkanu.

Prema podacima za 2014. godinu Srbija je ostvarila ukupnu vrednost bruto domaćeg proizvoda od oko 43,8 milijardi dolara ili 6 141 dolar po glavi stanovnika, a podaci su dati u tekućim cenama.

(Mala digresija – bruto domaći proizvod je, uprošćeno rečeno, ukupna vrednost proizvedene robe i pruženih usluga u jednoj zemlji tokom jedne godine umanjena za vrednost za potrebe proizvodnje robe i pružanja usluga utrošene robe i usluga. Ako se u jednoj zemlji tokom jedne godine proizvede ukupno robe i pruži usluga u vrednosti od 250 milijardi dolara, a pritom se utroši robe i iskoristi usluga u vrednosti od 150 milijardi dolara, ostatak od 100 milijardi dolara predstavlja bruto domaći proizvod. Jasno je da je to vrednost dela proizvedene robe i pruženih usluga koji je upotrebljen u finalnoj potrošnji, radi zadovoljenja potreba stanovništva.)

Bruto domaći proizvod u dolarima po glavi stanovnika u nekim zemljama je sledeći: Luksemburg 69 800, Nemačka 30 579, Grčka 22 329, Slovenija 21 808, Mađarska 16 823, Hrvatska 12 324, Bocvana 11 410, Bugarska 9 223, Rumunija 8 785, Turska 7 950, Makedonija 7 748, Namibija 7 478, Bosna i Hercegovina 6 035.

U prevaziđenom samoupravnom socijalizmu je, naravno, postojao sistem nacionalnog računa.

U odnosu na današnji način obračuna postoje određene razlike – računao se društveni proizvod koji je nešto uži pokazatelj u odnosu na bruto domaći prizvod (ne obuhvata tzv. „neproizvodne usluge“), račun je rađen po cenama iz 1972. godine (odustajanje Sjedinjenih Američkih Država od zlatnog standarda).

Po takvom računu, društveni proizvod Socijalističke Republike Srbije krajem osamdesetih godina prošlog veka bi bio oko 2000 dolara po glavi stanovnika.

Opširnije na Novosti Dana

KOLIKO ZARAĐUJU I KAKO TROŠE GRAĐANI SRBIJE? BEOGRAD – 71,2% IZNAD REPUBLIČKOG PROSEKA, JUG I ISTOK – 36,8% ISPOD PROSEKA!
13 Shares
Deli
Tweet
Deli
Email
Komentari

nis tvrdjava2

Najpoznatija ekonomska knjiga svih vremena zove se: „Istraživanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda“.

Pritom, ukoliko pogledamo originalni naslov na engleskom jeziku koji glasi: „An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations“, vidimo o čemu se u knjizi, u stvari, radi – o prirodi i uzrocima koji dovode do bogatstva nacija.

Od kada je ovu knjigu 1776. godine izdao Škot Adam Smit, bogatstvo naroda je u centru pažnje ekonomije u svakom smislu.

Bogatstvo naroda pretvoreno u porast nivoa životnog standarda stanovništva na duži rok je cilj svake ekonomske politike; bogatstvo naroda je odrednica svakog privrednog sistema.

Generacije ekonomista i drugih umnih ljudi iz različitih naučnih oblasti su, tokom proteklih 240 godina od štampanja Smitove knjige, osmislile i razvile poseban statistički i ekonomski aparat koji služi za merenje bogatstva jednog
naroda – sistem nacionalnog računa.

Zanimljivo bi bilo videti šta nacionalni račun kaže o bogatstvu stanovnika Srbije, male zemlje na brdovitom Balkanu.

Prema podacima za 2014. godinu Srbija je ostvarila ukupnu vrednost bruto domaćeg proizvoda od oko 43,8 milijardi dolara ili 6 141 dolar po glavi stanovnika, a podaci su dati u tekućim cenama.

(Mala digresija – bruto domaći proizvod je, uprošćeno rečeno, ukupna vrednost proizvedene robe i pruženih usluga u jednoj zemlji tokom jedne godine umanjena za vrednost za potrebe proizvodnje robe i pružanja usluga utrošene robe i usluga. Ako se u jednoj zemlji tokom jedne godine proizvede ukupno robe i pruži usluga u vrednosti od 250 milijardi dolara, a pritom se utroši robe i iskoristi usluga u vrednosti od 150 milijardi dolara, ostatak od 100 milijardi dolara predstavlja bruto domaći proizvod. Jasno je da je to vrednost dela proizvedene robe i pruženih usluga koji je upotrebljen u finalnoj potrošnji, radi zadovoljenja potreba stanovništva.)

Ljuba

Bruto domaći proizvod u dolarima po glavi stanovnika u nekim zemljama je sledeći: Luksemburg 69 800, Nemačka 30 579, Grčka 22 329, Slovenija 21 808, Mađarska 16 823, Hrvatska 12 324, Bocvana 11 410, Bugarska 9 223, Rumunija 8 785, Turska 7 950, Makedonija 7 748, Namibija 7 478, Bosna i Hercegovina 6 035.

U prevaziđenom samoupravnom socijalizmu je, naravno, postojao sistem nacionalnog računa.

U odnosu na današnji način obračuna postoje određene razlike – računao se društveni proizvod koji je nešto uži pokazatelj u odnosu na bruto domaći prizvod (ne obuhvata tzv. „neproizvodne usluge“), račun je rađen po cenama iz 1972. godine (odustajanje Sjedinjenih Američkih Država od zlatnog standarda).

Po takvom računu, društveni proizvod Socijalističke Republike Srbije krajem osamdesetih godina prošlog veka bi bio oko 2000 dolara po glavi stanovnika.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com