Društvo

Očekuje nas globalno zagrevanje strašnih logaritamskih razmera

Vesela Tanasković, diplomirani niški arhitekta danas doktorant na Tehničkom Univerzitetu (U Beču postoji veliki broj Univerziteta od kojih se samo najstariji, star 651 godinu, sada oslovljava sa Univerzitet, a svi ostali imaju dodatna imena. Tehnički Univerzitet u Beču je star 251 godinu) u Beču tvrdi da je oranje štetno po ozonski omotač jer se upravo oranjem biljaka iz korena, oslobađa ugljen dioksid koji je jedan od odgovornih gasova koji stvaraju efekat staklene bašte.

Nama u Srbiji nedostaju informacije koje će podsticati na razmišljanje o očuvanju životne sredine i načinu na koji spremno dočekujemo globalno zagrevanje, kao pojedinac i kao drustvo, na tome moramo da radimo, ističe ova mlada naučnica.

Danas imamo milione gladnih i neuhranjenih u Africi i Aziji, u budućnosti će nedostajati hrane za sve ljude na zemlji, jer o planeti ne brinemo na pravi način, sto je i izazvalo ovo globalno zagrevanje.

“Ljudi će da gladaju, biće devet milijardi ljudi na planeti Zemilji, od kojih ce milioni da gladuju. Dekada od 2001. do 2010. godine je najtoplija u istoriji, od 1880. godine od kada se precizno prate klimatski parametri. 2014. godina je bila najtoplija godina ikada na globalnom nivou za celu planetu, što je 0,3 stepena toplije od normale dok je minula 2015. bila toplija za 1,6 stepeni od globalnog proseka, dok je u Parizu u decembru 2015 postignut dogovor svetskih lidera da se tezi ka globalnom zagrevanju od maksimalnih 2 stepena do kraja 21 veka. Vi procenite koliko smo mi blizu ovih 2 stepena samo još 0,4!? Ljudi ovde ne mogu da razmišljaju puno o tome, jer ovde razmišljaju kako da prežive”, kaže Tanasković.Vesela

Okeani uzimaju 94% termalne energija planete zemlje, mi do sada nismo osećali globalno zagrevanje, ali kad okeani uzmu maksimum koji mogu da uzmu to će odjednom da izazove globalno zagrevanje strašnih logaritamskih razmera, tvrdi ova mlada naučnica.

Drveće – pluća planete zemlje, uzimaju sav karbon iz atmosfere. Ljudi izbace 30 biliona tona karbona svake godine u atmosferu. Drveće sve to uzima i spušta u koren, zato u zemljištu ima puno ugljen-dioksida, koji se oranjem oslobađa.

“Nije potrebno samo zasaditi šumu, da ti je ona samo lepa. Ja predviđam šumu koja ima sedam nivoa,a to predviđa da svaki od nivoa daje hranu. Sadiš najviše drveće da daje hranu, srednje nisko, žbunje,bilje, puzavice koje daju hranu, zemljin pokrivač i ispod zemlje. Ti onda iz jednog hektara imaš i do deset puta veći prinos nego kao što se to radi u Srbiji, gde se gaje samo monokulture koje daju manji prinos”, kaže Vesela Tanasković za Niške Vesti.

“Pošumljavanje pustinje Sahare” njen je doktorski rad, u njemu ona predviđa na koji način je najbolje uraditi to.

“U okviru mog doktorata obrađeno je i radi se čak petnaest projekata koji deluju na pošumljavanju Sahare. Naučno je dokazano da je jedini održivi poljoprivredni sistem šumarstvo, jer jedino poljoprivreda koja je intergisana sa šumarstvom može da sačuva zemljište. Monokulture uništavaju zemlju. Ujedinjene nacije i Svetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) razvili su svoj poljoprivredni model koji se zove Save&Grow i oni su dokazali da je oranje jedan od faktora koji najviše doprinose globalnom zagrevanju. Postoji više faktora koji svi zajedno doprinose globalnom zagrevanju i jako su bitni, te se nalaze na globlanim tabelama zajedno sa oranjem. Kao sto su transport, gradjevinarstvo, industrija…  Ovaj i slični sistemi saglasni su da se što više smanji ili potpuno ukine oranje teškim mašinama, jer se tako površiniski sloj gubi, ubija se korisna makrobiota iz zemljišta koja svojim digestivnim procesima doprinosi kvalitetu i zdravlju zemljišta, što kasnije tera poljoprivrednike da izađu na njivu da đubre, potom da praše protiv stetočina, tako da dobijamo minimum tri dodatna izlaska na njivu sa teškom mašinerijom sto tri puta više u najmanju ruku zagađuje planetu ako uopšte i ne računamo dodatnu štetu koju sve te hemikalije same po sebi prouzrukuju u odnosu na čistu organsku proizvodnju”, tvrdi Vesela.

Moja tema je “Samoodrživi sistemi” a u Austriji se već javljaju investitori koji će da pomognu da se to napravi, potrebno je da se prvo uradi studija izvoljivosti a onda još deset godina za sam početak rada…tek nakon toga sledi ozbiljan rad”, kaže Tanasković.

Da li planiraš da se vratiš u Srbiju?

“Tek kada bi mi neko garantovao da u rođenoj zemlji mogu da se bavim onim što me zanima. Ja paralelno sa mojim doktoratom radim na urbanim parkovima ali poljoprivrednim. Ceo moj doktorat jeste u tom smislu, pripreme covecanstva za predstojece globalno zagrevanje. Pomažem ovde ljudima u Nišu ali nisam sigurna da želim da se vratim”, kaže Vesela za naš portal.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com