Društvo

9. maj – Dan pobede nad fašizmom i Dan Evrope

U znak sećanja na žrtve fašizma u toku Drugog svetskog rata, u svetu i Evropi obeležava se, 9. maj – Dan pobede. Tada se obeležava i Dan Evrope, dan kada je 1955. god stvorena današnja zajednica evropskih naroda.

9.maja, obeležava se Dan pobede, jer je na današnji dan, završen Drugi svetski rat, najkrvaviji sukob u istoriji čovečanstva u kome je stradalo oko 65 miliona ljudi od čega su gotovo 31 milion civili a ranjeno je oko 35 miliona ljudi. Rat je vođen na teritoriji tadašnjih 60 država.

Vojna parada u Moskvi u čast pobede nad fašizmom, učestvuje 60.000 vojnika

U Moskvi i drugim gradovima Ruske Federacije se održava vojna parada. Na Crvenom trgu defilovaće 12.500 vojnika i 190 jedinica naoružanja, vojne i specijalne tehnike i 76 aviona i helikoptera, ukoliko dozvoli vreme.  U 27 gradova širom Ruske Federacije učestvuje više od 60.000 vojnika.

Zvona sa Spaske kule na Crvenom trgu označila su početak Vojne parade u Moskvi. Uobičejeni protokol je “dolazak” Zastava pobede, 150 divizije.

Paradu u Moskvi predvodi vrhovni komandant Kopnene vojske general armije Oleg Saljukov.

Saljukov je predao paradu ministru odbrane Sergeju Šojguu, koji je pozdravio vojnike i čestitao Dan pobede.

Predsednik Vladimir Putin čestitao je državljanima Rusije dan pobede, nakon što mu je Šojgu podneo izveštaj.

Crvenim trgom prva će marširati četa dobošara u pratnji grupe koja nosi simbole pobede, državne zastave Ruske Federacije i simbole Oružanih snaga Rusije.

Prvi put će u paradi učestvovati i studentkinje Vojne akademije vazdušne odbrane i paradne jedinice kadetskog korpusa Istražnog komiteta.

U sastavu mehanizovane kolone je više od 190 modela vojne tehnike, uključujući razne vrste ruskih tenkova, pet vrsta oklopnih vozila porodice “Tajfun”, borbena vozila pešadije, taktički raketni sistem “Iskander M”, višecevni raketni sistem “Tornado S”, samohodna haubica, artiljerijski sistem “Koalicija SV”.

O SPOMENIКU SOVJETSКIM PILOTIMA…

Sovjetski vojnici poginuli su 7. novembra 1944. god (identifikovane su 23 žrtve), mesec dana posle oslobođenja Niša, u dejstvima američkih aviona na kolonu sovjetskih vojnika i avio eskadrile koja se nalazila na niškom aerodromu.

U Berlinu je nešto posle ponoći 8. maja, odnosno prvih minuta 9. maja 1945. godine potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke.

U ime Nemačke akt je potpisao feldmaršal Vilhelm Кajtel, u ime Sovjetskog Saveza maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder.

Drugi svetski rat bio je pravi totalni rat vođen u Evropi, Aziji i Africi kao i vodama Mediterana, Pacifika i Atlantika.

Za Rusiju nema dileme… 9. maj je Dan pobede nad fašizmom, jedan od najvećih, najsvetlijih državnih i nacionalnih praznika i ona ga tako obeležava. Dan Evrope u Rusiji gotovo niko ne pominje.

Dan Evrope

Prvi koraci ka ujedinjenju evropskog kontinenta i formiranja današnje Evropske unije učinjeni su 9. maja 1950. god. Na samitu lidera EU 1985. odlučeno je da se 9. maj slavi i kao Dan Evrope.

Tadašnji ministar spoljnih poslova Francuske, Rober Šuman predložio nekadašnjim ljutim neprijateljima Francuskoj i Nemačkoj da uspostave zajedničku organizaciju kojoj će poveriti upravljanje proizvodnje uglja i čelika.

Кapitulacija Japana

U toku leta 1945. god nastavljena je borba SAD i Velike Britanije protiv Japana. Dobro utvrđeni i skriveni u džungli, Japanci su se žestoko branili. U borbu su se uključile i kamikaze (to su bili japanski avijatičari koji su žrtvovali svoje živote obrušavajući se avionima punim eksploziva na američke brodove). Amerikanci su trpeli velike gubitke. Američka vlada odlučila je da otpor Japana slomi upotrebom novog oružja – atomske bombe.

Iz bombardera B – 29 (“super tvrđava“) bačene su 6. i 9. avgusta 1945. godine dve atomske bombe, jedna na Hirošimu, druga na Nagasaki. Suočen sa ogromnim stradanjem civilnog stanovništva, japanski car Hirohito i njegova vlada potpisali su kapitulaciju 2. septembra 1945. godine.

Time je završen Drugi svetski rat.

ŽRTVE U DRUGOM SVETSКOM RATU

Smatra se da je u Drugom svetskom ratu stradalo oko 60 miliona ljudi. Zbog te srazmere Drugi svetski rat se često navodi i kao primer totalnog rata. Broj ranjenih bio je višestruko veći, što ovaj rat čini najkrvavijim sukobom u istoriji čovečanstva.

U Evropi je poginulo oko 40 miliona ljudi, a u čitavom svetu oko 65 miliona ljudi… najveći broj su bili civili.

Nemaca je stradalo oko 5,5 miliona. Rusa (SSSR) oko 20 miliona, Jugoslovena oko 2 miliona, od toga Srba oko 1.8 miliona.

Priredio: Đorđe Bojanić, istoričar i urednik sajta www.srpskaistorija.com

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com