Stari Niš

NIŠ NEKAD I SAD Nekada davno… jako davno

Sin se zvao Niša a kćer Vida. Kada su deca stasala, podeli car svoje carstvo na jednake delove, pa jedan deo da careviću Niši a drugi princezi Vidi… Oni, svako na svom delu carstva, podignu sebi grad.

I tako nastaše gradovi Niš i Vidin. Tako kaže legenda…

Istoričari bi pak rekli: “Na osnovu arheoloških nalaza, zna se da su kraj Niša živele prastare ljudske zajednice na stupnju mlađeg, starijeg kamenog i bronzanog doba. U predrimskom periodu ovaj kraj naseljavali su Iliri, Tračani i Kelti. Kelti su u III veku p. n. e. dali Nišu ime „NAISSUS”, što bi značilo „Vilin grad”, po starom paganskom verovanju da se iz niških bara pojavljuju vile. Nišava je dobila ime „NISA” – Vilina reka.

Geografi dodaju: “Niš se nalazi na 43° i 15′ geografske širine i 21° i 52′ geografske dužine. Uži deo grada nalazi se na 194 metra nadmorske visine. U školi smo učili: da je naš grad podignut na raskrsnici puteva… pa je stoga često osvajan i oslobađan or raznih zavojevača… itd.”

Pa je tako konačno oslobođen od Turaka 1877. godine. Sa širenjem Srbije na jug, dešavaju se važne promene u stanovništvu Niša i okoline. Populacija turskog porekla, koja predstavlja trećinu stanovništva, odlazi u Tursku, kao i drugi narodi: Čerkezi, Tatari i deo Cigana. Njihov odlazak nadoknađuje masovni dolazak Srba sa novooslobođenih teritorija južno od Niša, sa severnih teritorija nezavisne Srbije i bivših stanovnika Niša koji su ranije napustili grad pred turskom okupacijom. Grad koji je 1879. godine imao 12.800 stanovnika, već početkom dvadesetog veka broji 25.100. Niš danas ima oko 350.000 stanovnika, ima univerzitet, pozorište, sportski kompleks “Čair”, tržne centre “Kalča” ,”Zona”.. ima još mnogo toga, ali sve manje ima “dušu”, “miris”, ” merak”… sve ono o čemu je Sremac pisao, pesme pevale, ljudi pripovedali.

Ostalo nam je “Kazandžijsko sokače” – sa plastičnim stolicama, i suncobranima od poliestera. Ostala nam je Tvrđava – sa pijacom i autobuskom stanicom. Ostao nam je “Čair” /na turskom “čair” znači – park, ne znam kako se kaže parkić./ Ostala su nam imena Kalča, Zona…jedan, dva i tri…tržni centri od stakla i betona. Ostao nam je jezik… stop… hajde to da proanaliziramo. Nije staroniški svaki iskvaren govor nekog seljaka na pijaci, gedže u autobusu, političara na TV-u, beogradskih glumaca u filmu. Staroniški nije seljački!

Govore južne i istočne Srbije početkom dvadesetog veka prvi su proučavali O. Broh i A. Belić u svojoj monografiji „Dijalekti istočne i južne Srbije”. Tu se vidi da je Niš interesantan po tome što se nalazi na granici između tri dijalekta i to: timočko–lužnički, svrljiško –zaplanjski i prizrensko–južnomoravski. Tako da ove crte i odvajaju govore sela istočno od Niša i govora grada Niša od sela koja se nalaze zapadno, severno i južno od grada. Lingvisti inače ovo narečje nazivaju torlačkim dijalektom.

Staroniški jezik nije samo kratki akcenat i brz govor. Staroniški ima svoju melodiju, sklop reči u rečenici. Mi glumci, voleli smo da se šalimo sa lektorima koji su uglavnom dolazili sa strane, da nam prevedu u jednoj rečenici na književni govor, nišku rečenicu: “Dala majka na dva deteta po dve jabuke” (ne trudite se da probate sami…nemoguće je). Da je kojim slučajem Vuk Karadžić rođen u Nišu, niški bi bio književni govor. Ali nije, nije čak ni obilazio ove krajeve u vreme kad je sakupljao građu za svoje rečnike, pesmarice, narodne umotvorine. Ove izreke nećete naći u Vukovim delima:

  • Ne se pravi Švaba u turcko.
  • Ne izvodi šaron majmuni.
  • Kus pet’l, pile do vek.
  • Kad na ćosu nikne brada.
  • Ja li travu pasem, sol ne ručam.
  • Ako nema vajde od prs’, neće ni od nokat.
  • Kud sam ja proodio, teb’ ti treba ilje i milje da proodiš.
  • Vola poslali u London, pa kad se vratija ostaja si vol.
  • Mnozina, kako semke u lubenicu.
  • Ni da uzmeš ora’ ni da frljiš lešnik.
  • Izgoreja Stanbol za igle, te i Niš za čiraci.
  • Ludoga i vrzano kutre uape.
  • Ima i za surlu i za tupan.
  • Strkaljala se tandžara pa našla kapak.
  • Ne ide taj čarapinka na tuj nogavicu.
  • U more kamenče k’d frljiš, poznava li se?
  • Kud je bija od tikvu vrg?
  • K’ko kondrci da su ti u dupe.

eiDoskora je na ulasku u Niš pisalo: “Dobrodošli u grad elektronike“. Elektronska industrija propala… a nalazi se baš preko puta “Medijane” /Medijana je mesto rođenja Cara Konstantina, utemeljivača hriđanstva/. Sada su i Medijana i Elektronska zarasli u travu i kukolj. Od elektronike nismo videli vajdu… Možda ćemo od turizma… ako povedemo računa o Medijani ili se vratimo na neke od staroniških zanata kao što su:

Voskar = onaj koji pravi sveće
Terzija = krojač čoje
Tenećedžija = lončar
Sremdžija = kočijaš
Sarač = onaj koji radi sa kožom
Pelivan = poslastičar
Papudžija = onaj koji pravi i popravlja papuče
Mutavdžija = onaj koji pravi konopce= kanape
Leblebidžija = prodavac leblebija
Kujundžija = zlatar
Kubedžija = limar
Kondurdžija = obućar
Keramdžija = crepar
Kazandžija= tenećedžija = onaj koji pravi kazane
Kasap = mesar
Kapudžija = onaj koji pravi kapute
Kantardžija = onaj koji meri na pijaci kantarom
Kaldrmdžija = kamenorezac
Kafedžija = onaj koji peče= melje i prodaje kafu
Jorgandžija = onaj koji pravi jorgane
Jagurtdžija = mlekadžija
Grnčar = onaj koji pravi grnčariju
Firmadžija = firmopisac
Ekmedžija = pekar
Dunđer= dunđerin = stolar graditelj
Dugmedžija = onaj koji pravi i presvlači dugmad
Dućandžija = trgovac
Burekdžija = onaj koji pravi burek
Bućmedžija = zanatlija koji pravi tanke svilene gajtane
Binjekdžija = konjušar
Bakal = bakalin
Alvadžija = onaj koji pravi alvu
Ačija = kuvar
Čalgidžija = svirač
Ćurčija = onaj koji radi sa kožom
Ćumurdžija = onaj koji pravi i prodaje ćumur
Šušter = šuster= obućar
Šloser = bravar

Niš je oslobođen od turaka 1877, danas je 2018. god… pa to je pre samo 141 godina. Možda i danas možete naći neku baku koja će znati da vam napravi nišku proju.

600 gr. sveže mlevenog i prosejanog kukuruznog brašna stavite u sud za mešanje. Brašno posoliti i dodati 180 gr. čiste i hladne svinjske masti, 5 kom. jaja i šolju hladnog prokuvanog mleka. Sve zajedno mešati 10 min. i dodati još mleka da masa postane ređa. Okrugao pleh namažete hladnom masnoćom, masu sipati u pleh i peći na umerenoj temperaturi. Kada proja počne da rumeni, nožem umočenim u mast, još nedopečenu proju iseći u kvadrate. A zatim peći dok sasvim ne porumeni.

Možda još neki deka gaji u svom vinogradu neku od staroniških sorti grožđa: Kadamprmak, Prekupac, Viničko, Plovdina, Belina, Cvrsta belina, Tamjan, Garvan, Petlovo mudo…

Možda postoji još neko dvorište koje u svojoj bašti gaji neki od staroniških cvetaka: Ajdučka trava, Bazovka, Drvipatka, Gorocvet, Karamfil, Kopitnjak, Ladolež, Lala, Milostivnica, Odsvudgled, Pelin, Pokajnik, Raskovnik, Trandafil, Vrtigled, Zadevak, Zambak, Zdravac, Žilovlak, Šeboj, Šimšir, Đul (ruža)…

E ako nađete neku od takvih bašti, pa vam deka posluži vino a baka napravi proju…pozovite i mene da vam ispričam još koju priču o starom nišu i da zajedno zapevamo… Šta to miče kroz šibljiče?

Stan’ doro, stan’ doro. …Stan’, stan’, stan’ devojko, Dušo moja, stani, ne begaj! Il’ je srna il’ košuta? Stan’ doro, stan’ doro. …Stan’, stan’, stan’ devojko, Dušo moja, stani, ne begaj! Nit je srna nit košuta, Stan’ doro, stan’ doro. …Stan’, stan’, stan’ devojko, Dušo moja, stani, ne begaj! Već devojka vara momka – Stan’ doro, stan’ doro. …Stan’, stan’, stan’ devojko, Dušo moja, stani, ne begaj!

ODLOMAK IZ KNJIGEmilan novakovic 15

Zemlja najlepše patnje”
Milan Novaković

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com