Društvo

Privatizacija, uticaji i medijska pornografija u Srbiji

Zašto je Zakon o medijima urgentno počeo da se primenjuje, da li će se privatizovati i univerziteti, muzeji i pozorišta i ko su medijski uzori koji utiču na razvoj dece u Srbiji? O posledicama medijskih uticaja na srpsko društvo govori prof. dr Vladeta Radović, teoretičar medija i upravnik Departmana za komunikologiju i novinarstvo Filozofskog fakulteta u Nišu.

Prof. dr Vladeta Radović kaže da bi se većina teoretičara medija u Srbiji saglasila da nema opravdanja za urgentnu primenu takozvanog „seta medijskih zakona“. Njegovom primenom 73 medija u Srbiji, koji su bili u svojini lokalnih samouprava, privatizovani su tokom prošle godine.

„Čovek ne mora biti pravnik da vidi da nam veći deo zakonskog opsega ostaje izvan implementacije i to godinama. Primera radi, obaveza osnovnog školovanja je pozitivno pravna norma već više od 65 godina, a pri tom, danas u Srbiji više od 50 procenata odraslog dela populacije nema završenu osnovnu školu,“ tvrdi Radović.

Stručnoj javnosti u našoj zemlji, kako kaže Radović, ostalo je nejasno zašto je „za demokratizaciju Srbije“ postala važnija primena zakona o medijima i izlazak države iz vlasništva nad njima od samog obrazovanja.

„Privatizacija medija je otvorila jedno masivno, za nas u potpunosti neistraženo područje liberalizacije. Ponavljaju se fraze o moći, uticaju medija, a da se suštinski ne razume koliko je za društvo važan prostor komunikacije, javnog informisanja,“ rekao je Niškim Vestima profesor Radović.

On se pita da li će, po dosadašnjoj logici privatizacije- „sve je na prodaju“, na red doći i državni univerziteti, muzeji i narodna pozorišta.

„Mnoštvo artefakata koji svedoče o našoj kulturi u muzejima zauzimaju prilično prostora, možda bi umesto njih bila profitabilnija neka kockarnica? U priči o privatizaciji medija nije do kraja jasno ko je prodao i čije je prodato, jer mahom su osnovači lokalnih televizija bile gradske Skupštine. Da podsetim, Radio televizuju Srbije formirala je Narodna skupština. Prema toj logici, nekome može pasti na pamet da privatizuje i Narodnu skupštinu, jer se pokazalo da i ona nije profitabilna„ kazao je Radović.satellite

Po njegovom mišljenju , mediji su pušteni,“ bačeni na tržište“, a da se niko „u svojoj aroganciji“ nije zapitao da li će pasti u ruke vlasnika kojima srpska kultura, istorija i celokupna baština nisu na prvom mestu.

„Kako će država privatnog vlasnika medija kome je taj medij pre svega komercijalna tvorevina koja se bori za profit, privoleti da se brine za vrednosti našeg društva? Odgovor je – nikako. Dobićemo samo medijsku pornografiju, udvaranje prostoti, kakvu smo ranije samo u šalama pominjali. Već se naziru obrisi takvog medijskog ustrojstva i ponašanja, “, tvrdi Radović.

Radović kaže da neće biti iznenađenje ako za koju godinu adolescenti ne budu oponašali uobičajne pozitivne uzore, poput roditelja, ljudi koji su nečim zavredeli poštovanje jer su zastupali ideale koje je društvo promovisalo kao „dobre tačke“ i dodaje:

„Oni će oponašati likove iz „Parova“ i drugih rijaliti programa. Moramo biti svesni da mediji „programiraju“ mlade. Medijskim sadržajima se to „programiranje“ mladog čoveka neuporedivo brže i efikasnije postiže nego formalnim obrazovanjem.“

U prilog ovoj činjenici govori i podatak da deca i mladi mnogo više vremena provode kod kuće, uz televizor ili neke druge medije, nego u školi sa nastavnicima. Radović kaže da današnja deca u prvi razred osnovne škole polaze sa već formiranim pogledom na svet i izgrađenim stavovima.

„ Njihove veoma bogate kognitivne šeme formirali su, pre svega, mediji. Mi više ne utičemo u pedagoškom smislu na decu, kao što su uticali učitelji koje pamte starije generacije. Uticaj kod njih je već ostvaren medijima. Deca posle mogu samo upoređivati uticaj medij- škola. I tu svakako pobeđuje medij.To je više nego sigurno.“, kazao je Radović.Kako televizija i kompjuter uticu na decu

On tvrdi da je najgore što ne postoji društvena svest o medijskom uticaju i sa kolikom lakoćom mediji postižu ono što najveće osvajačke sile nisu postigle vekovima unazad.

„Gubimo teritoriju, to su fakti, bez obzora hoćemo li to priznati ili ne. Ubijamo jezik, zaboravljamo zaveštanja, kulturu koja nas je činila posebnima. Nemam ništa protiv da postoje privatni mediji, ali ne samo privatni. Privatizacija medija je bila poslednji okidač pred potpunu asimilaciju, a asimilovaće nas onaj koji ima najviše medijskog uticaja.“ zaključio je prof. dr Vladeta Radović upravnik Departmana za komunikologiju i novinarstvo Filozofskog fakulteta u Nišu.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com