Kratak vek niških spomenika!
Oktobra 1944. godine u Nišu srušena je bista jednog od najvećih političara i državnika u srpskoj istoriji.
U srpskoj istoriji novijeg doba, krajem 19. i početkom 20. veka Nikola Pašić (1845-1926) državnik i političar ostavio je neizbrisiv trag u toku svog skoro pedesetogodišnjeg prisustva u javnom i političkom životu Kralјevine Srbije i kasnije Jugoslavije, pa tako i Niša.
Mnogostruke i raznovrsne su veze Pašića sa Nišem, političke i državničke prirode. Više puta je duže ili kraće boravio u gradu različitim povodima, a najduže 1915. godine kada je Niš bio ratna prestonica a Pašić predsednik srpske vlade.

Spomenik Nikoli Pašiću, velikom državniku i političaru, neprikosnovenom vođi Narodne radikalne stranke, podigla je niška opština u parku ispred Inženjerijske kasarne i Komande Niškog garnizona (sada trg Mije Stanimirovića). Predlog je potekao od Dragiše Cvetkovića, jednog od najistaknutijih niških radikala, u međuratnom periodu predsednika opštine a kasnije i ministra i predsednika Vlade.
Bronzana bista Nikole Pašića bila je postavlјena na postamentu visokom četiri metara. Spomenik je otkriven 14. avgusta 1938. godine, istog dana kad i biste Todora Milovanovića, u parku pored Nišave u centru grada, i Učitelјa Tase, pored istoimene današnje škole (ondašnje „Sveti Sava“). Otkrivanju Pašićevog spomenika, pored predstavnika Niša i Moravske banovine, prisustvovali su i predstavnici Senata i Narodne skupštine.

Dopojasna bronzana bista Nikole Pašića rad je vajara Slavka Miletića. Autor Miletić je bistu uradio ranije, 1936. godine, i ona je po pisanju ondašnje štampe bila izložena u opštinskoj sali, zajedno sa poprsjem Todora Milovanovića i učitelјa Tase, radova istog autora. Vajar Slavko Miletić, inače pukovnik sudske struke, je autor većine javnih spomenika u Nišu tih godina, veoma uspešno izvedenih ali su neki od njih na žalost uništeni posle Drugog svetskog rata.
O izgledu spomenika Nikoli Pašiću, koji nije sačuvan, možemo suditi samo po fotografiji. Miletić je dopojasnoj bronzanoj figuri težište vrednosti usmerio ka volumenu. To je, čini se, bilo dovolјno da izrazi opštu predstavu o ovom poznatom državniku.
Predajući spomenik gradu i građanima Niša na čuvanje i staranje, Cvetković je naročito naglasio suštinu etičkog i patriotskog stava i odnosa prema služnim ličnostima i velikanima prošlosti „Naša je dužpost da sačuvamo tekovine svojnh predaka i zaslužnih lјudi. Na prvom mestu odajmo priznanje našoj velikoj žrtvi Blaženopočivšem Kralј Aleksandru I, a pored velikog Nikole Pašića nemojmo zaboraviti svoje zaslužne meštane – učitelјa Tasu i Todora Milovanovića“.

Šta se dogodilo i kakva je sudbina ovih javnih spomenika u Nišu, otkrivenih i osvećenih 14. avgusta 1938. godine?
Spomenik učitelјu Tasi je sačuvan i danas krasi trg ispred istoimene škole. Bista Todora Milovanovića, po svedočenju autora vajara Slavka Miletića, oštećena je u bombardovanju Niša 1941. godine ali ju je on tako oštećenu odneo u Narodni muzej gde se i danas čuva.
Kakva je sudbina spomenika Nikoli Pašiću?
Tokom hladne, kišovite jeseni odmah po oslobođenju Niša u oktobru 1944. godine spomenik je srušen. Po kazivanju očevidaca iz tog vremena „dugo je ležao u parku pored postamenta, sa glavom pobodenom u blato!“ Do sada nisu poznati detalјi dalјe sudbine bronzane biste, a nažalost, nema ni gipsanog autorskog modela.

U međuratnom periodu na prostoru Bubnja, u krugu Inženjerijske kasarne nalazio se još jedan spomenik koga više nema. O spomeniku u krugu kasarne podaci se razlikuju: prema jednima tu se nalazila bista Miloša Obilića, a prema drugima bista kralјa Aleksandra.
Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.