Stari Niš

Pop Mita komita i spomen kosturnica u tvrđavi

Dimitrije Dimitrijević, srpski sveštenik, učitelj, četnik i četnički vojvoda rodio se u Đakovici 1881. godine. U Prizrenu je završio Bogosloviju 1898. godine, kada je imao 17 godina. Od 1900. preselio se u Kraljevinu Srbiju kako bi kao učitelj i sveštenik službovao u pograničnim delovima prema Turskom carstvu.

U Prvi balkanski rat otišao dobrovoljno, a potom postao redovni vojnik. Bio je poznat po nadimcima Mita komita i pop Mita komita. Nema podataka da je učestvovao u Prvom svetskom ratu. U jesen 1915. godine ostao je u Srbiji na zahtev niškog vladike Dositeja da sveštenici budu sa svojim narodom. Po zavođenju okupacione vlasti, bio je interniran u logor Stara Zagora u Bugarskoj. Sticajem povoljnih okolnosti uspeo je da pobegne i vrati se u svoju parohiju.

tvrdjava 01

tvrdjava 03U Topličkom ustanku bio je organizator i načelnik štaba Jablaničkog četničkog odreda. Početkom avgusta 1917. krenuo je sa još šestoricom dobrovoljaca, da odnesu pismo četničkog vojvode Koste Vojinovića srpskoj Vrhovnoj komandi na Solunskom frontu. U tom pismu bio je izveštaj o Topličkom ustanku. Na osnovu pisma, pop Mita je mislio da će srpska Vlada preko saveznika pokušati da zaustavi teror okupacionih vlasti u Srbiji. Međutim, krajem istog meseca 1917. godine u sukobu sa bugarskom vojskom ranjen je i zarobljen. Bugari su ga zajedno sa članom grupe Aleksandrom Piperom zatvorili u nišku tvrđavu iz koje nije izašao živ.

Zna se da su podvrgnuti saslušanju i torturi. Tu im se gubi svaki trag. Osim zapisnika sa saslušanja, ništa drugo se ne zna o ovim ljudima. Izvesno je da su nastradali, od posledica mučenja, ranjavanja, ili možda obešeni, kako se često izvršavala smrtna kazna u niškoj tvrđavi. Uprkos svim nedaćama, deo dobrovoljaca uspeo se probiti i dostaviti pismo Vrhovnoj komandi.

Niška tvrđava predstavljala je značajno mesto u Prvom svetskom ratu, jer je bila zatvor za učesnike i rodoljube iz Topličkog ustanka. Odatle su zatvorenici odvođeni na egzekuciju koja se najčešće sprovodila streljanjem (zatvorenike su Bugari vodili na streljanje u rov trvđeve, sprovodivši ih kroz prolaz na bedemu severne strane tvrđave, gde bi u rovu istovremeno puščanim rafalima bili ubijani. Kasnije, nakon završetka rata, narod je prozvao spomenuti prolaz – Kapijom smrti) ili vešanjem. U znak sećanja na desetogodišnjicu obeležavanja Topličkog ustanka 1927. godine, na autentičnom mestu streljanja i vešanja podignuta je spomen kosturnica za više od 4.000 poginulih u Topličkom ustanku.

Na njoj se nalazila bronzana tabla, sa sledećim natpisom:

“Ovde leže neznane i nevine žrtve bugarskog varvarstva”, koja je nažalost ukradena 1992. godine. Kosturnica je nakon toliko godina nedavno obnovljena i restaurirana. Na taj način spremljena je za veliki jubilej koji naša država obeležava sledeće godine – 100. godina od početka Topličkog ustanka. Specifičnost ovog događaja i jubileja, jeste u tome što je Toplički ustanak, jedini ustanka na svetu tokom trajanja Prvog svetskog rata. Što nas dodatno obavezuje da na prikladan i dostojan način, obeležimo ovaj važan istorijski događaj za našu državu i narod.”

tvrdjava 02

Tekst: Master istoričar
Mladen Stanković

ODLOMAK IZ KNJIGEmilan novakovic 15

Zemlja najlepše patnje”
Milan Novaković

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com