Društvo

Nišu nedostaju socijalni radnici

U Centru za porodični smeštaj i usvojenje u Nišu rade samo tri socijalna radnika što u velikoj meri otežava proces rada i može da deluje na njegov kvalitet. To je, za Niške Vesti, ocenila direktorka Centra Violeta Blagojević, napominjući da uzrok treba tražiti u nemogućnosti zapošljavanja u javnom sektoru, ali i u činjenici da na tržištu rada na jugu Srbije – nema socijalnih radnika.

U Centru za porodični smeštaj ulažu velike napore da odgovore potrebama 658 dece i mladih i njihovim hraniteljskim porodicama. Osim socijalnih radnika, nedostaju i psiholozi i pedagozi, jer je prema propisanim standardima neophodno da u timovima koji brinu o deci i hraniteljima budu i ovi stručnjaci. Procenjuje se da jugu Srbije nedostaje oko 500 socijalnih radnika.

„Da bi u budućnosti odgovorili standardima iz oblasti hraniteljstva i usvojenja nama je potrebno još 10 socijaanih radnika, ali i još 12 stručnjaka drugih profila. U budućnosti se predviđa da će Centar za porodični smeštaj osim sa decom raditi i sa odraslim i starim osobama. Ti profili zanimanja bi nam odgovarali, ali ne postoje u Nišu. Ipak, ove godine u Nišu će mladi moći da studiraju socijalni rad i mislim da će to u perspektivi poboljšati kvalitet našeg rada. Oni mladi koji odu za Beograd da se školuju za socijalnog radnika, tamo i ostanu“, kaže direktorka Centra, Violeta Blagojević.

Problem je i taj što uredbom Vlade Srbije nema novih zapošljavanja, jer mnogi ljudi iz drugih gradova Srbije, pa i iz Republike Srpske žele da rade i da dođu u niški Centar za porodični smeštaj i usvojenje. Sreća u nesreći je, ističe direktorka Centra, što ustanova ne pokriva celu teritoriju, odnosno okruge koje bi trebalo, što je omogućeno mrežom ustanovama socijalne zaštite.

violeta blagojevic„Troje socijalnih radnika Centra, osim što rade u timu za redovne i vanredne procene hraniteljskih porodica, moraju i da obučavaju hranitelje kako bi znali da se ophode prema deci o kojima će brinuti. To je ogroman posao, jer naši korisnici nisu stacionirani samo u Nišu, već na teritoriji pet upravnih okruga. Centar nije obuhvatio 11 opština u Pčinjskim okrugu, Topličkom okrugu i Leskovac. Tamo Centri za socijalni rad sami rade procene i obuke budućih hraniteljskih porodica“, dodaje Blagojevićeva.

Iako ovakav rad može da utiče na kvalitet rada Centra, nema većih problema sa korisnicima socijalnih usluga, odnosno sa decom, mladima i hraniteljskim porodicama. Ova Ustanova je dobila Povelju Udruženja stručnih radnika u socijalnoj zaštiti za najbolju ustanovu prošle godine. Kako ističu, bezbednost i sigurnost dece je na zadovoljavajućem nivou.

„Entuzijazam zaposlenih ne jenjava i svi su dostupni 24 časa deci i hraniteljima. Ustanova obeležava pet godina rada i došlo je vreme da podignemo kvalitet rada. U narednom periodu, porodice koje su godinama bile zaštita ugroženoj deci se neće više baviti hraniteljstvom, jer Centar pokušava da svim korisnicima omogući iste uslove i regrutuje hranitelje iz gradskog jezgra, kako bi deci i mladima bile dostupnije ne samo škole i zdravstvena zaštita, već i vanškolske aktivnosti“, kaže Violeta Blagojević.

Deca kod hranitelja stiču potrebne životne navike, dobijaju obrazovanje i vaspitanje u prirodnom okruženju i to je i okosnica novog načina brige o deci bez roditeljskog staranja: izmeštanje iz institucija poput domova i boravak u najmanje restriktivnim socijalnim uslovima.

Za neku decu, naročito sa zdravstvenim problemima i adolescente pogodnija je institucionalna zaštita. Trenutno se intenzivno radi na dodatnim obukama iz oblasti stolarstva, zavarivača i drugih zanata koje deca mogu da pohađaju, u saradnji sa organizacijom HELP, kako bi mogla nevezano za osnovno obrazovanje, da privređuju.

„Deca u hraniteljskim porodicama mogu da budu do 26 godine života, odnosno do kraja školavanja, ali mnogi se emotivno vežu za svoje hranitelje i hranitelje za njih, naročito porodice koje nemaju svoju biološku decu i ostaju u kontaktu i brinu jedni o drugima. Cilj hraniteljstva je privremeni smeštaj dece, ali često je to duži period, i sada se radi na tome da se detetov porodični status reši još dok su mali, kako deca ne bi bila u situaciji da menjaju porodice sa sedam i više godina, kada je i teže, a ponekad i traumatično da se uklope u novu hraniteljsku, usvojiteljsku porodicu. Rana interevencija i rana emocionalna vezanost su ključ za uspešno usvojenje, hraniteljstvo i roditeljstvo“, zaključuje niška direktorka Centra za porodični smeštaj i usvojenje.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com