Ambari sa pšenicom puni, džepovi seljaka prazni
Prosečni prinosi pšenice u Nišavskom okrugu premašuju višegodišnji prosek i iznose 3, 6 do 4 tone po hektaru, a kvalitet zrna je solidan, kažu stručnjaci. Proizvođači pšenice su nezadovljni otkupnom cenom koja trenutno iznosi 12, 13 i 14 dinara po kilogramu. Stručnjaci savetuju – čuvajte pšenicu dok se ne poveća njena cena na tržištu.
U Srbiji je žetva pšenice završena na površini oko 600.000 hektara, prinosi su bolji u odnosu na prethodnu godinu, a požnjeveno je oko 2, 5 miliona tona pšenice. Stručnjaci procenjuju da je, u odnosu na 2015. godinu, rod pšenice na nivou Srbije veći za 460.000 tona.
Na jugu Srbije i u niškom kraju, takođe je požnjeveno više pšenice nego lane. Po rečima dr Saše Stankovića iz Poljoprivredno stručne savetodavne službe Niš (PSSS), kvalitet roda zavisio je od agro ekoloških prilika i primenjenih agro tehničkih mera.
„Možemo biti zadovoljni i količinom i kvalitetom ovogodišnjeg roda. Proizvođači koji su u jesen prehranjivali zemljište fosforom, a kasnije i azotom, imaju ove godine izuzetno dobar kvalitet zrna, a taj kvalitet uticao je kako na dobar prinos, tako i na dobar sadržaj proteina u pšenici“, rekao je Stanković iz PSSS Niš.
Na ovogodišnji kvalitet pšenice pozitivno su uticale i visoke temperature vazduha u periodu zrenja.
„Prosečni prinosi na teritoriji Nišavskog okruga su iznad višegodišnjeg proseka i iznose iznad 3, 6 tona pa do 4 tone po hektaru. U području Aleksinca, prinos je 4, 5 do 5 tona po hektaru, a kod onih proizvođača koji su se pridržavali svih agro tehničkih mera pa i đubrili zemljište, prinosi su i 8 tona. „ rekao je Stanković.
Poljoprivrednici su zadovoljni ovogodišnjim rodom, ali ne i otkupnom cenom. U vreme žetve, otkupna cena pšenice kretala se od 15 dinara i 50 para do 16 dinara po kilogramu.
„ Očekivalo se još u periodu klasanja da će otkupna cena biti ispod očekivane, dakle do 16 dinara. Međutim, sada imamo cene koje su znatno niže – 12, 13, 14 dinara, tako da proizvođači ne mogu biti zadovoljni. Moja preporuka bi bila da sačuvaju pšenicu koju su planirali da prodaju, mada i njeno čuvanje, skladištenje i održavanje proizvođače košta. „ dodao je Stanković.
Od prošlogodišnje žetve do početka ubiranja pšenice u ovoj godini izvezeno 789.000 tona, a posebno interesovanje za kupovinu svih tržišnih viškova pšenice Srbije pokazala je Kina.
Pšenica i brašno su se u proteklih godinu dana najviše izvozili u Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Albaniju, Hrvatsku i Sloveniju.
Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.