Stari Niš

Crveni pevac ili Kukuriku skver dobio ime po kafedžiji Lazi i jednom nesmotrenom pevcu

Grad Niš na svom području ima, kao uostalom i mnogi gradovi na teritoriji Srbije, zanimljive toponime koji su svoje nazive dobijali po nameni, ustanovama ili iz drugih razloga.

Takvi su na primer Brzi brod, Ledena stena, Kovanluk, Monopol, Crveni krst i između ostalih Crveni pevac. Onakvim kakvim ga danas poznajemo to je deo užeg urbanog centra, raskrsnica važnih urbanih saobraćajnica sa pripadajućim područjem ali nekada nije bilo tako.

U tursko vreme i neposredno po oslobođenju od Turaka 1878. godine ovo je bila bukvalno periferija kroz koju je vodila trasa Carigradskog druma, granični pojas urbanog područja od kojeg je dalje na istok prema Niškoj Banji bilo ređe naseljena oblast. Ako pogledamo plan koji je načinio Generalštab srpske vojske duž današnje ulice Vojvode Mišića pružao se jedan od brojnih kanala koji su uokviravali grad a na mestu gde se nalazi raskrsnica sa ulicom Voždovom na koju se nastavlja današnji Bulevar dr Zorana Đinđića nalazila se Stambol kapija.

Foto:Vladan Ž. Stojiljković

Stambol kapija je bila svojevrsni kontrolni punkt Turske vlasti, istočni ulaz-izlaz iz grada. Sa obe strane puta bile su stražarnice uz koje su se nalazili i topovi zavisno od potrebe i okolnosti. U produžetku prema zapadu sa severne strane se pružala prema planu nalazila se Adži bekir mahala u kojoj se isticala kao objekat Islahana, turska zanatlijska škola podignuta 1864. godine (danas Gimnazija Stevan Sremac).

Preko puta nje, sa južne strane se pružala mahala Stambol kapija na koju se prema Čairu ( tada poznata pod imenom Čair mahala ili Masurica) nadovezivala Sagr kaptijan mala (naziv sagr mogao bi se odnositi na zanimanje sagrdžija, za zanatlije koji su strugali kozju dlaku ili na termin sagri, debelu obrađenu kožu najčešće korišćenu za izradu korica za sablje ili noževe, sa druge strane kaptijan je naziv za kapiju).

Ove dve mahale čine prostor koji danas poznajemo uz pripadajući skver kao Crveni pevac. Nakon oslobođenja 1878. godine grad se teritorijalno širio, kanali su zatrpani pa se formirala potpuno druga urbanistička situacija. Započela je izgradnja u gotovo svim pravcima, močvara na kojoj se nalazio Čair je isušena a urađen je čuveni Vinterov plan regulacije niške varoši.

Potez oko današnjeg Crvenog pevca se još neko vreme posle oslobođenja nazivao Stambol kapijau. Prostor o kome će se govoriti dalje udaljen je od centra modernog Niša oko jedan kilometara i gravitira oko ulica Vojvode Mišića, Cara Dušana, Dragiše Cvetkovića (nekada Božidara Adžije), Vožda Karađorđa i početne trase bulevara dr Zorana Đinđića.

U periodu između dva svetska rata ovo je i dalje bio izlazni prostor iz gradskog jezgra, sa desne strane gde su se završavali redovi kafana i zanatlijskih radnji nalazio se tramvajski depo (remiza) na liniji Niš – Niška Banja. Dalje su dominantni objekti prema istoku na trasi Carigradskog druma bile Civilna (Klinički centar) i Vojna bolnica sa Ćele Kulom. Na današnjem prostoru trga Patrijarha Pavla (nekada Trga Radničkih saveta) na mestu gde je podignuto Lutkarsko pozorište i Robna kuća, nalazio se ,,Mali pijac,, oko koga su bile načičkane prizemne kuće sa obradivim površinama. Ispred ,,Malog pijaca,, sa strane ka Niškoj Banji nalazila se Trošarina.

Uoči drugog svetskog rata na ovom malom živopisnom prostoru radilo je osam kafana – Crveni pevac, Ćele kula, kafana Pejče Taskovića (oca narodnih heroja braće Tasković po kojima je bulevar nosio ime sve do prvih godina XXI veka), Trišina kafana, Grkinja i Gračanica. Pored kafana tu su se nalazile brojne zanatske radnje i trgovine:  dve piljarske radnje Grkova i Kostina, tri poznate pekare Gorčina, Tozina i Krstina, zatim dve berbernice i dve obućarske radnje, dve firmopisačke, Tomina opančarska radnja, terzijska radnja Milana ,,Štrbe,, Pera ,,Piklja,, je držao užarsku radnju a Dane ,,Ćosa,, pogrebnu opremu. Znači bilo je raznog asortimana za sve poslove, uluge i za sve prilike.

Kafedžija Laza Stojiljković pronalazio je sebe u raznim zanimanjima. Prvo je radio kao berberin zatim kao poslastičar da bi se najzad našao kao kafedžija. Njegova radnja koja je iz poslastičare izrasla u čuvenu kafanu po kojoj će ceo kraj dobiti ime koje nosi i dan danas. Ona se nalazila na uglu ulice Znepoljske i ulice Vojvode Mišića. Bulevar Zorana Đinđića imao je imena Strezova ulica, Znepoljska i Bulevar braće Tasković. 

I dok je gazda Laza farbao vrata kafane u crvenu boju jedan nesmotreni i živahni pevac verovatno predviđen da se tokom vremena nađe na meniju, upao je u kantu sa farbom i ofarbao se u crveno. Ionako neodlučan kako da kafani da dodeli ime gazda Laza podstaknut ofarbanim pevcem reši da se kafana zove ,,Crveni pevac,,. U obližnjoj limarskoj radnji naručio je da mu se napravi pevac od lima kojeg je ofarbao u crveno i okačio na krov objekta. Gazda Laza Stojiljković nije preživeo ali kafana jeste. Bio je to jedan od retkih na ovom prostoru koji je preživeo bombardovanje, neki su smatrali da je crveni pevac na krovu bio srećan i da je zbog toga kafana ostala netaknuta. Crveni pevac je preživeo rat ali ubrzanu urbanizaciju nije. Srušen je šezdesetih godina XX veka kako bi na tom prostoru podignuta petospratna stambena zgrada za potrebe vojnih kadrova.

Od tih godina se lice celog područja nepovratno promenilo. Ostali su samo pravci saobraćajnica koji nemaju gde, stisnuti između višespratnica, poslovnih, trgovačkih i drugih objekata. Nestao je Mali pijac, bašte, njive i trošarina na kojoj su seljaci plaćali taksu. Nema više terzije a od pekara prkosi samo ,,Anton,, Ostalo je samo ime kome je kumovao nestašni pevac gazda Laze Stojiljkovića a koji ovi novi klinci, kao i većinu stvari, prilagođavaju svom slengu nazivajući ga ,,kukuriku skver,,. Ovaj tekst je pre svega za njih da bi ipak znali zašto i kako je jedan deo grada dobio ovo neuobičajeno ime.

 

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

3 Komentara

  1. Baš iscrpan istorijski prikaz. Lepo. A šta se nalazilo u centru ,na Trgu Kralja Milana posle drugog svetskog rata u objektu gde je do skora bio MacDonalds a sada je Maxi? Ćevabdžinica Balkan je bila u toj građevinskoj celini(malo niže,desno,gledano od centra) ali tu nije bila.

    1. Poštovana, možete pročitati tekst koji je objavljen u rubrici Stari Niš pod naslovom ,,Trg Kralja Milana i objekti na njemu,, madam se da će Vam pomoći.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com