Stari Niš

Konstantin Veliki – na današnji dan u Nišu rođen prvi hrišćanski car

Kao prvi hrišćanski car, veliki dobrotvor i ktitor hrišćanske crkve, Konstantin je nakon smrti kanonizovan, a u pravoslavnim crkvama, uključujući i Srpsku pravoslavnu crkvu, poštuje se kao svetac i „ravnoapostolni car”.

 

Konstantin Veliki (Constantine the Great)

Flavije Valerije Aurelije Konstantin Avgust (27.februar 272. /22.maj 337.) (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus), poznatiji kao Konstantin I Veliki (306-337), je bio rimski car.

Kao reformator sproveo je čitav niz važnih reformi na polju administracije i vojske koje su osnažile Rimsko carstvo, uzdrmano velikom krizom 3. veka. Kao prvi rimski vladar koji je prihvatio hrišćanstvo, dotad veru progonjene manjine, Konstantin je pokrenuo hristijanizaciju Carstva i uzrastanje hrišćanstva u dominatnu veru tadašnjeg civilizovanog sveta.

Otpočinjanjem hristijanizacije Carstva, kao i osnivanjem Carigrada, Konstantin je udario temelje budućem Vizantijskom carstvu.

Kao prvi hrišćanski car, veliki dobrotvor i ktitor hrišćanske crkve, Konstantin je nakon smrti kanonizovan, a u pravoslavnim crkvama, uključujući i Srpsku pravoslavnu crkvu, poštuje se kao svetac i „ravnoapostolni car“.

Konstantin se rodio između 271. i 273. godine, 27. februara, u rimskom gradu Naisu (Naissus) tj. današnjem Nišu, u provinciji Gornja Mezija (Moesia Superior).

Otac mu je bio Konstancije Hlor, u to vreme rimski oficir visokog ranga, a majka Jelena, žena skromnog porekla, po nekima gostioničareva kći. Konstantin Veliki je u svom rodnom gradu Naisubogato uredio rezidenciju u Medijani.

Na putu za Večni Grad, Konstantin je doživeo mistično iskustvo nakon koga se otvoreno opredelio za hrišćansku veru. Po Laktanciju, čiji je spis „O smrti progonitelja“ nastao već oko 317/8. god, Konstantinu je u snu, u noći koja je prethodila bici kod Milvijskog mosta (The Battle of the Milvian Bridge), naloženo da na štitove svojih vojnika stavi slovo H sa vertikalnom crtom zakrivljenom pri vrhu tako da formira hristoram. Po Konstantinovom biografu episkopu Evseviju Cezarejskom, koji je carevu biografiju sastavio nešto posle 337. godine, car mu je lično i pod zakletvom nekoliko godina kasnije ispričao čitav događaj.

Po Evsevijevoj priči u Vita Constantini, car se molio bogu koga je poštovao i njegov otac i narednog dana na nebu, iznad sunca, Konstantin i njegova vojska su ugledali svetlosni krst sa natpisom „ovim pobeđuj“ (τουτο νικα). Car nije bio siguran u značenje vizije dok ga u snu nije posetio Hrist i preporučio mu da napravi vojni steg u obliku znaka viđenog na nebu i iskoristi ga u bici. Sutradan, Konstantin je naredio da se iskuje vojni steg (labarum) sa vencem na vrhu u kome se nalazila spojena grčka slova H i R u vidu Hristovog monograma. Nakon toga, car je odlučio da sledi boga koji mu se ukazao i okupio je oko sebe hrišćanske sveštenike od kojih je zatražio da ga upute u Hristovu veru.

Konstantin je u Italiji obnarodovao Galerijev edikt o toleranciji iz 311, a zatim je naredio i da se crkvi vrati oduzeta imovina. U opravdanost svoje verske politike želeo je da ubedio je i svog saveznika Licinija kada su se u februaru 313. sastali u Milanu gde se Licinije oženio saveznikovom polusestrom Konstancijom. Ovaj sastanak poslužio je kao osnova predanja o Milanskom ediktu kojim je Konstantin navodno hrišćanima dao slobodu veroispovesti, a hrišćanstvo učinio ravnopravnim sa ostalim religijama Carstva.

324. godine car Konstantin proglašava hrišćanstvo jedinom službenom religijom Rimskog carstva.

ODLOMAK IZ KNJIGEmilan novakovic 15

Zemlja najlepše patnje”
Milan Novaković

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com