Stari Niš

Kamenica

Kamenica je naseljeno mesto u gradskoj opštini Pantelej na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se na obodu Niške kotline u podnožju Kameničkog visa, udaljeno 8 km severno od centra Niša.

Istorijski podaci

Ostaci antičkog naselja i drugi rimski nalazi, pored ostalih i početak rimskog vodovoda u pravcu Niša, ukazuju na davnu naseljenost ovog prostora. Kamenica kao srpsko selo postoji još u predturskom periodu na šta ukazuje stara seoska crkvica, a posredno i najraniji turski izvori.

foto: Milan Novaković

U ličnom podjarmljivanju sela i sami Turci su se međusobno sporili i obračunavali. Tako su aprila 1768. godine u Kamenicu došla tri janjičara i napala seoskog subašu Musu i okovanog ga sa sedam seljaka sproveli u Niš. Seljaci su sutradan bili obešeni. Porta iz Carigrada intervenisala je u ovom slučaju opomenuvši beogradskog vezira da ne dozvoljava ovakve radnje u pašaluku koje među rajom seju strah. Izveštaji austrijskih uhoda iz sredine 18. veka pominju Kamenicu sa 20 kuća.

U Prvom srpskom ustanku,19.maja 1809. godine, u ataru sela Kamenica odigrala se bitka na Čegru, kada je vojvoda Stevan Sinđelić sa svojim Resavcima hrabro poginuo braneći od Turaka srpske šančeve. Kamenica i Gornji Matejevac su pokretači bune protiv spahijske eksploatacije 1835. a posebno 1845. godine, posle čega su oba sela spaljena.

Kamenički knez Miloje Jovanović bio je 1841. godine jedan od vođa ustanka u tzv. niškoj buni i poginuo u odsudnoj bici u Gornjem Matejevcu. Kamenica i Gornji Matejevac su stradali i u ratu za oslobođenje od Turaka krajem 1877. godine. Iako su prošla kroz fazu čitlučenja, ova sela sama su se otkupila još pre oslobođenja, a po oslobođenju pojedine porodice su se domogle značajnih kompleksa spahijske zemlje u svojim selima, ali i u Nišu i drugim seoskim atarime.

U Kamenici je 1936. godine nađena velika kolekcija antičkog novca od oko 10 tona ili 3 i po miliona primeraka srebrnih denara, antonijana, antikviteta, i ko zna još čega ali mizeran broj od tolike količine je ostao u Nišu i u Narodnom Muzeju.

Sumnja se da je to ostava Klaudija II koji je sakrio novac od najezde Gota u III veku, i koji jee posle trijumfalne pobede dobio titulu Klaudije II Gotski. Ovde se nalazi i Srećkovo vrelo.

Od prvobitnog preovlađujućeg stočarstva i vinogradarstva na naturalnim osnovama, u 20. veku težište se prenelo na ratarstvo, vinogradarstvo i stajsko stočatstvo na preovlađujućim tržišnim osnovama.

Osim toga, posle Drugog svetskog rata nastupile su krupnije promene u pravcu napuštanja poljoprivrede s iseljavanjem (u Niš), zatim razvoj mešovite privrede, dnevna migracija i izletnički turizam na Kamenički vis i Čegar. Na toj osnovi došlo je do značajne izmene ekonomske strukrure, pa je u Kamenici u 1971. godini bilo 146 poljoprivrednih, 142 mešovita i 118 nepoljoprivrednih domaćinstava.

Demografija

Prema popisu iz 1991. bilo je 900 stanovnika, dok prema popisu iz 2002. bilo je 1651 stanovnika. U naselju Kamenica živi 1317 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,7 godina (41,7 kod muškaraca i 40,6 kod žena). U naselju ima oko 560 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,65. Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Izvori:
Enciklopedija Niša: Gradina – Niš, 1995.g.
Istorijski arhiv Niš: “Detaljni Popis Nahije Niš iz 1516. godine“
Niški Vesnik
Wikipedia

Autor:
Novaković Č. Milan
Za Zvezdicu ….

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com