Kultura

„Dijanina deca“ na izložbi u Domu Vojske u Nišu

U Domu vojske sinoć je otvorena izložba koja svedoči austrijskoj heroini i njenim akcijama spasavanja dece iz logora smrti tokom Drugog svetskog rata.

Dijana Budisavljević Obekser je humanitarka austrijskog porekla koja je tokom Drugog svetskog rata spasila sigurne smrti više od 15.000 dece iz ustaških logora. Uglavnom su to bila srpska deca sa Korduna, Kozare, iz hrvatskih i bosanskih sela.

Bila je udata za hirurga Julija Budisavljevića, šefa hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Zagrebu, jednog od malobrojnih zagrebačkih Srba koji su bili pošteđeni ubijanja, proterivanja ili pljačke imovine za vreme rata. 

Kako bi sačuvala podatke, vodila je kartoteku o deci, s nadom da bi jednoga dana mogla biti vraćena svojim biološkim porodicama. Iscrpljeno torturom, glađu i bolešću, tokom spasavanja, umrlo je više od tri hiljade dece, dok ih je više od 12.000 izbavljenih preživelo rat.

Izložba „Dijanina deca“, posvećena velikoj akciji spasavanja dece u Drugom svetskom ratu, otvorena je u Domu vojske u Nišu.

Oskar Šindler je spasao oko 1.000 Jevreja, imamo Poljakinju Irenu Sendler koja je spasila oko 2.500 jevrejske dece iz getoa u Varšavi. Dijana Budisavljević, sigurno možemo da tvrdimo, spasla je više od 7.500 srpske dece iz Jasenovca. Ono što smo zaboravili je brutalnost počinjenih zločina. Govorimo o 20.000 ubijene dece, pretežno srpske, ali ne smemo da zaboravimo i veliki broj jevrejske i dece romske nacionalnosti ”, kaže autorka izložbe Slađana Zarić.

Postavku čine brojna dokumenta, fotografije dece, beleške, transportne liste i delovi kartoteka o svakom spasenom detetu, pronađenih u beogradskim, banjalučkim, zagrebačkim i arhivima u Insbruku u Austriji.

Dijana je u doba rata imala i volju i hrabrost i želju da učini to veliko delo. Spasila je decu od smrti, što je bila jedna od najtežih i najobimnijih humanitarnih akcija tokom Drugog svetskog rata, pri čemu je često i sebe dovodila u opasnost. Za 73 godine koliko je prošlo od završetka rata, čini se da smo počeli da zaboravljamo zlo koje je stvorilo Aušvic, Mathauzen i Jasenovac”, rekao je na otvaranju izložbe Milosav Simović komandant Kopnene vojske.

Od svih izložbi koje sam radila ova je najkompleksnija, kaže autorka i naglašava da je njen cilj bio da približi žrtve Drugog svetskog rata.

Nije Dijana samo uspela da izvuče decu iz Jasenovca. Ustaše su ih stalno prebacivale u Sisak, Gornju Rijeku, onda je ona ponovo pokušavala da uradi transporte, ponovo tu decu spasavala. Mnoga od njih su tako završavala u hraniteljskim porodicama, neki su i danas živi. Ideja je bila da se ne priča o broju već da se priča personalizuje, da se Dijanina humanitarna akcija doživi”, objašnjava autorka izložbe. 

Postavka „Dijanina deca“ koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim, u niškom Domu Vojske biće izložena do 27. jula, a posle Niša, videće je i publika u Novom Sadu, Londonu i Jerusalimu. 

Dijana Budisavljević je posle rata živela povučena i zaboravljena u rodnom Insbruku, gde je i umrla 1987. godine. “Dnevnik Dijane Budisavljević od 1941-1945.” originalno napisan na nemačkom jeziku štampan je u tiražu od samo 700 primeraka. Ovo delo, koga čini 388 prevedenih zapisa, je 2003. godine objavljeno u Zagrebu, kada je započelo značajnije istoriografsko interesovanje za podvige Dijane Budisavljević.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com