Stari Niš

U ĐUL BAŠTI, BULBUL POJE…

Idilična, poetična, mirisna i opojna slika nekadašnjeg Niša

Kada u smiraj lepog prolećnog dana krenete pored Nišave, kejom od Jagodinmalskog mosta ka Krivom viru i Đačkom ostrvu, nekada poznatim niškim kupalištima, nama više onih bašti i povrtnjaka, nema kukuruznih i pšeničnih polјa u koje je čovek sa gradske kaldrme, pa kasnije i asfalta, mogao da „zaroni” ka obali Nišave. Ali i danas, kada šetate pored Nišave uz prolećni povetarac do vas, prosto nestvarno, iz obližnjeg gaja dopire poj slavuja i huk nabujale Nišave.

Sada je mnogo manje i onih bašti punih cveća. Nestale su sedamdesetih godina minulog veka, da bi ustupile mesto „izniklim” soliterima i stambenim blokovima. Manje je i onih cvetnih avlija i dvorišta koje je Niš nekada imao. Gledajući grad sa obližnjih brda mpogi putopisci su ovekovečili živopisnu sliku i igru boja crvenih krovova, vitkih i zelenih topola i bujnih krošnji oraha, dudova i jabuka u dvorištima kuća. A jedan od najopznatijih, Feliks Kanic zapisao je: „Niš je imao bezbroj divnih zelenih bašta koje su odvajale kuću od kuće”… a neke su imale i „žuborne šedrvane” (vodoskoke ili fontane kako bi to danas rekli).

A evo šta je o tim baštama zapisala pesnikinja Jelena Dimitrijević, jedna od najpoznatijih i prvih niških spisatelјica:
„Još malo pa će zaći sunce… u đul-bašči sam evo (u vrtu u kome su samo ruže) pa do uha, do duše mi dopire šum brze Nišave. I ako je u ovo doba godine dosta opala, ipak se njena huka gore kod mosta ne utišava ni za cigli časak jedan. Ali ne misli, rode, da me ona uznemiruje ovom hukom svojom kad sklopim oko i zamislim se o njoj i o gradu ovom, što se od toliko vekova na ovamo ogleda u njoj i danju i noću.”

A tih dana, po oslobođenju Niša od Turaka Jelena Dimitrijević je u Pismima iz Niša zapisala i priču niških hanuma:
„Sinoć smo bile, ovako džumle na jajli (obali) kraj Nišave… a… Nišava! Vraćajući se sa jajle minusmo mimo bašče tvoje; iz nje nam zboriše đul mirisom. U nje ima đulova, i ak đul, pempe i krmzi đul i kauk đuli…” (ima ruža, crvenih, roze, zagasito crvenih i žutih ruža)… „A đul! Slušaj, slušaj bulbul (slavuj)… Kraj Nišave je, na Krivoj Vrbi… Aman slušajte! Ćeif mu je da nam uzme i srce i pamet, čapk’n!”

nis nada 1897 072

Pitoreskni izgled Niša u prošlim vekovima često je bio inspiracija evropskih slikara, među kojima i Leopolda Kube:
„Sokak u Nišu”, akvarel, 1896. godina

Milan Trajković, jedan od oslobodilaca Niša, šezdeset godina kasnije, sećajući se, u „Niškom novom listu” piše slikovito:
„Svaka avlija bila je ograđena visokim zidom i visokim, jakim drvenim kapijama. U avliji, bašte pune cveća i osmanluka za loze… U avliji pored zida bunar na čekrk. Pred kućom u avliji drva, voćke razno cveće, šandud i dorina. Od kapije pa do kuće osmanluk lepog grožđa skadarlije i plovdivke. Avlija zidom ograđena, a kapija u zidu pokrivena strehom od ćeramide. Kapije od hrastove građe, jakim gvožđem okovane i po ceo dan zaklјučane. Spolјa na kapiji gvozdeno čukalo…”

Književnik Milorad Popović-Šapčanin se seća: „Uđosmo u dvorište, koje beše lepo osvetlјeno. Prođosmo kroz staze, oko kojih je levo i desno zelena šimširovina. Nad nama osmanluci… a pod gustim zelenilom sveža, mirišlјava hladovina.”
Godinama je Niš čuvao svoje bašte i kaldrmisane avlije sa šimširima, raznobojnim prkosom, nevenom, dragolјubom, duvančetom, mirišlјavim karanfilom. U hladovini oraha, jabuka petrovača, dunja i dudova se pijuckalo, ćaskalo i kafenisalo.

U Paliluli, pokraj Svetinikolske česme u dvorištu stare kuće Perse „Džalinice”, gde su mnogi svraćali da im bajanjem otera uroke, kaldrmisana staza vodila je od kapije do kuće a iz nje je izbijao raznobojni prkos, sa strane karanfil ivičnjak… Bašta prepuna mirisnog šeboja, karanfila i duvančeta i po koji grm lepog cveta „kurvinog oka” kako su ga šeretski zvali.
U bašti pekara Trajka i baba Ljubice u Šećrmali slično – kaldrma, prkos, divne lјubičice, zevala, bele rade i hrizanteme. Ispred kuće stari bunar a pokraj niskih prozora uz beli zid ruža puzavica, pored ograde beli i roze jorgovan.

I preko puta kod majstor Pere iz Roškovog mlina i gospođa Nate mala bašta pred kućom puna mirišlјavog cveća, kaldrma od kapije, tu su i dunja i jabuka petrovača, a ispred zastaklјene terase jorgovan. Pod jorgovanom sto i klupice. I znalo se: majstor Pera je u hladu tog jorgovana, svaki put u podne u lepe prolećne i letnje dane, imao pred sobom čokanjče rakijice i paradajz ili krastavac onako na „četiri isečen” – koliko da se malo predahne i zamezi pred ručak. Po podne znalo se, sa svojom Natom pod tim jorgovanom pijuckala se kafica. A kada se u smiraj letnjeg dana zalije cveće razlegao bi se dvorištem i ulicom, koja je pred kućom bila poprskana i počišćena, opojni miris cveća. I tako duž cele ulice, najlepše je bilo u smiraj dana kada se bašte zaliju, kada se razlegne miris cveća, poprska i počisti ispred kuće i sedne na klupicu pa se do sumraka i večerice ćaska sa komšijama preko puta i posmatra (i po malo ogovara) svet koji prolazi.

 

nis nada 1897 065

Leopold Kuba: „Bašta”, akvarel, 1896. godina

Stare kuće i njihove avlije u niškim malama dugo godina su opstajale i prkosile urbanizaciji grada svojom lepotom i mirisom. Ali, malo po malo, nestale su i ta senovita kaldrmisana dvorišta i njihove mirisne bašte. Sada se samo prisećamo kako lep život beše u onda starom Nišu…

Te niške bašte omamile su i našeg poznatog pisca Stevana Sremca koji je stanovao u jednom takvom dvorištu, punom cveća, u Mačvanskoj ulici (nekada Prosvetina). Sremac, „građanin i pesnik Niša”, okupio je „o Đurđevdanu veliko društvo kod Ivka jorgandžije, u njegovoj kući i dvorištu, i zadržao ga nekoliko dana u jelu, piću i veselјu da bi ga izložio pogledima sveta s one strane Nišave i kapidžika dotad zamandalјenih i preko taraba visoko podignutih”. „Čitav Niš stao je u Sremčevoj pripoveci Ivkova slava. Nišlije su miran i dobrodušan svet, krotak i bezazlen, mekan i osećajan…” – „Ubavo si živimo, kao sol i leb”, kaže Ivko.

Za „Niški vesnik“ br 46. priredio Ljubiša Sokolović

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com