Društvo

Selo Vrmdža iz ugla Beograđanke

Bekstvo od ubrzanog tempa života i potreba ljudi da se izoluju u manju sredinu i posvete sebi i porodici, sve je prisutnija među intelektualcima. Nedaleko od Sokobanje nalazi se selo Vrmdža kome broj stanovnika stalno raste. U prethodnih nekoliko godina kupljeno je čak 36 imanja. U selo je došla i četvoročlana porodica iz Beograda, a ovo je priča o životu u Vrmdži Dragane Tomić Pilipović, devojke sa beogradskog asfalta.

Vrmdža: nekad i sad

Naselje Vrmdža se prvi put pominje u pisanim dokumentima iz 3. Veka, a u kasnijem periodu bilo je stanište bogate vizantijske vlastele. Crkva sa predivnim vidikovcem, ostaci grada iz latinskog doba koga je Musa Kesedžija u 13. veku srušio, Vrmdžansko jezero, deda Mijina vodenica i Devojačka stena koja se priprema za penjanje samo su deo onoga što se može posetiti u ovom planinskom selu na 12km od Sokobanje.

Vrmdža je specifično selo gde je prethodnih godina kupljeno čak 36 imanja, a privuklo je ljude iz Subotice, Zrenjanina, Pančeva, Beograda, inostranstva. Među njima su prevodilac, instruktor tai či vežbi i vlasnik Rtanjske škole zdravog života, instruktor leteće joge, pisac pank opera za londonsko pozorište i međunarodni sudija za puštanje zmajeva. Zajednička im je potreba za promenom kvaliteta života – kontakt sa prirodom, čist vazduh, zdrava hrana.

Takva je priča i Beograđanke Dragane Tomić Pilipović.VRMDZA 2

Karijera je moguća i na selu

Dragana Tomić Pilipović bavila se ljudskim resursima u velikim kompanijama. Centar za društveno odgovorno preduzetništvo pokrenula je pre 6 godina od kada pomaže ljudima da realizuju svoje poslovne ideje. Ljubav prema obučavanju i razvoju ljudi prenela je iz grada na selo otvorivši centar za edukaciju u prirodi. U Vrmdžu je sa suprugom i dvoje dece došla prošle godine. Iako par puta mesečno putuje za Beograd, svoju oazu pronašla je u ovom selu.

Ako ono što mi iz urabih sredina znamo, podelimo sa ljudima sa sela, a uz to dobijemo mir i povratak sebi za čime čeznemo, onda smo svi na dobitku. Da ste me pre godinu dana pitali šta mi fali na selu, dobili bi dužu listu. Kako vreme prolazi shvatiš da su stvari koje ti fale nevažne, a sve ostalo postižeš dobrom organizacijom”, kaže Dragana.potkrovlje

Italija u sećanju, Vrmdža u srcu

Draganin suprug Igor živeo je u Toskani 9 godina, a sada se sa njom našao na istom putu, u selu u istočnoj Srbiji. Zajedno odgajaju devojčicu od četiri godine i dvogodišnjaka koje svakoga dana voze u sokobanjski vrtić jer u selu nema dovoljno dece da bi formirali grupu. On održava mašine u kraju i kaže da mu posao dobro ide.

Ovo je bila jedna od boljih odluka jer sam u Vrmdži prisutniji u svemu što radim. Dobro je i za decu, jer je ćerka bila bolešljiva dok smo živeli u gradu. Sada to nije slučaj”, dodaje Igor.

Oboje tvrde da sa tempom urbanog života nisu stigli da oslušnu sebe a kamo li shvatali koje su im stvarne potrebe. Sada žive bez buke i gužve u saobraćaju koja odvlači energiju i pažnju, i ne razmišljaju o kreditima i ratama. Ono što je realan problem života na selu, zbog čega ga mladi i napuštaju jeste infrastruktura, posebno raznovrsnost sadržaja zbog dece. Pa i to Pilipovići nadomeste bliskošću.vrmdza pogled

Život na selu se uči

Iako se kako kaže u početku bojala da ne ostane odsečena od sveta, Vrmdža joj je donela nova znanja o kojima kod kuće u Beogradu nije ni razmišljala.

„U fizičkom smislu jeste teže jer sam nekada zvala piceriju i naručivala hranu a sada moram da spremam tri obroka dnevno, dok suprug mora da cepa drva. Danas redovno mesim hleb, kuvam džem i slatko. Ipak to nas je učinilo spremnijim za život“, kaže Dragana Pilipović.

Lepota života na selu je i u neposrednosti ljudi i duhu koji se u gradu polako gubi. Ne dao Bog da ti komšija naplati nešto ili da ti ne pomogne i obrnuto. To je i kulturološki staro nasleđe koje se po nepisanom pravilu strogo poštuje.

„Mi koji smo došli u Vrmdžu smo jako interesantni. Ali su ljudi koji su čitavog života na selu mnogo veći heroji, upravo zato što ja imam mogućnost izbora i uvek mogu da se vratim u grad. Super je što država podstiče mlade ljude da se vrate u pusta sela, ali treba da podstiče da oni koji su već na svom ognjištu tu i ostanu. Tim ljudima treba dati podršku”, zaključuje Dragana Tomić Pilipović.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com