Društvo

Još nismo obrali bostan

Lubenica se u Srbiji proizvodi na oko 19 hiljada hektara, uz prosečan rod od oko 250 hiljada tona godišnje. U našem regionu najviše se proizvodi u topličkom kraju, u selima opštine Žitorađa. Stručnjaci visoko kotiraju ovaj proizvod u borbi protiv mnogih bolesti, a izraz “obrao si bostan” koristili su i velikani srpske književnosti.

 

Odličan rod bostana u Srbiji

Polovina od ukupne količine bostana proizvodi se u Vojvodini, a ostatak u nekoliko regiona Srbije. Poznat po dobrom bostanu je selo Pejkovac u opštini Žitorađa, gde se pod lubenicom nalazi oko hiljadu hektara zemlje. Ovih dana nalaze se usred berbe i otkupa.

Kažu da je prizvodnja lubenice skupa, jer traži dosta ulaganja, prevashodno za navodnjavanje.

„Gde ima vode, bolji je prinos i do tri puta. Tamo gde lubenica ima dovoljno vode, prinos je od 50 – 60 hiljada kilograma po hektaru,“ kaže Saša Mihajlović, proizvođač bostana koji ovo povrće gaji na pet hektara.

Proizvođači su saglasni da se, bez obzira na ulaganja, ove godine prouzvodnja isplati:

„Bostan je bio skup u početku i ta se cena dugo održala. Sada je pala, ali kada se uzme prosek, nije loše,“ rekao je Mihajlović.

Dodaju da nema problema ni sa plasmanom, trenutno nisu zadovoljni cenom, koja se na veliko kreće od 10 do 15 dinara po kilogramu. Berba bostana u Srbiji obično traje do 20. avgusta.

lubenica

Zašto je dobro jesti lubenicu

Iako je mnogi smatraju voćem, jer se kod nas jede kao dezert, lubenica je ipak povrće. Ona sadrži 90 procenata vode i svega 300 kalorija po kilogramu. Dobar je dijeteski proizvod jer velika količina vode stvara osećaj sitosti, a kažu da je odličan borac protiv celulita.

Stričnjaci tvrde da je bostan riznica antioksidanasa koji sprečavaju pojavu karcinoma, kardio vaskularnih i drugih bolesti, snižava krvni pritisak i odličan je u detoksikaciji organizma.

Dakle, nije loše obrati bostan, ali ga treba i jesti, posebno leti jer će osvežiti organizam, hidrirati ga, a samim tim doprineti boljem zdravlju.

Obrati zelen bostan

U drugom izdanju “Srpskog rječnika” Vuka Stefanovića Karadžića (1852), uz reč bostan stoji ova izreka: “Kako radi, obraće zelen bostan, tj, propašće.”

U Rečniku SANU navodi se ova potvrda iz dela Milovana Glišića: “Pa još ako uhvate da sam ja tome uzrok, onda sam ti obrao bostan.”

I Dobrica Ćosić je u svojim delima koristio isti idiom, “obrao je zelen bostan” u značenju da neko nije uradio posao kako treba. Kako se navodi, otuda i za čoveka koji propada kažemo ‘obrao je bostan'”.

 

 

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com