Zdravlje

Neodgovorno sunčanje preti zdravlju!

Iako dermatolozi u toku letnjih meseci glasno upozoravaju da treba pametno da se sunčamo, malo toga rečenog se uzima kao ozbiljno upozorenje. Budi pametan na suncu, poručuje dermatolog Pof. dr Ivana Binić za Niške Vesti.

Preoruke dermatologa u Srbiji retko ko poštuje, pravila ponašanja na suncu primenjujemo samo kada su u pitanju deca.

“Meni se uvek čini da previše pričam o tome, ali uprkos tome se svakodnevno u ordinacii srećem sa tim da su ljudi pregoreli, što je najgore  oni to ne smatraju opasnim ponašanjem”, kaže Binić za Niške Vesti.

Praksa iz ordinacije upravo dokazuje “neposlušnost”.

“Pre dva dana mi je bila devojka od 29 godina koja mi je rekla da ona sve o tome zna, ali da voli da ima taman ten i zato se sunčala i malo preterala. Zbog toga treba stalno pričati o tome, naročito u letnjim mesecima jer su karcinomi kože sve prisutniji, a sve to mi možemo da sprečimo na vreme”, tvrdi dermatolog.

“Karcinom kože je inperativ da se štitimo od sunca, i to je ono najvažnije”

Nijedna krema ne štiti sto posto, kako seonda ponašati?

“Kreme štite, samo je stvar u tome da se kreme ne koriste kako treba, kupuju se kreme koje nemaju faktor. Treba da se koriste dobre kreme, na adekvatan način. Tu postoji čitava nauka a sunce definitivno više nije isto”

Ako za primer uzmeno jednu četvoročlanu porodicu, što se često dešava, koja je za odmor kupila kremu za sunčanje, na kraju letovanja istu tu kremu tek na pola potrošenu vratili su kući, jasno je da se oni dovoljno nisu štitili”, kaže Binić.

Šta je po dermatolozima pravilno ponašanje na suncu?

“Mi lekari imamo neke opšte preporuke, da se ljudi paze sunčanice, da ne dehidriraju i da im ne bude muka. Što se tiče konkretno dermatologije postoje preporuke koje valja slediti. A to je zaštita od UV zraka! Prošle nedelje je u našoj zemlji tokom nekoliko dana bio povećan UV indeks zračenja. Ja bih preporučila da odmah ujutru posle umivanja namažete kremu sa zaštitnim faktorom, sa tom napomenom da ona mora da se prilagodi tipu kože i godišnjem dobu u kome se koristi, po tim parametrima bira se broj-odnosno faktor zaštite. Onaj ko ima taminiji ten i teže pregoreva on može da koristi niži faktor, oni drugi koji imaju svetliju put i svetle oči oni moraju da koriste zaštitni faktor sa većim stepenom zaštite. Tako bi trebalo svi mi da se ponašamo ali nažalost retki su oni koji se drže ovih preporuka”, kaže Binić.

Pravilno nanošenje i upotreba kreme vezana je i za godišnje doba.

“Ako ste na moru često se kvasite i brišete peškirom, potrebno je da češće nanosite zaštitnu kremu, jer je brisanjem skidate, pa je potrebno nanositi je iznova. To jednostavno niko ne radi, sigurna sam”, tvrdi dermatolog Ivana Binić.

e92d08b96843f3e90055d1e9d3efb15e L

Neverovatno ali ima i puno protivnika zaštite koji tvrde da skrivanjem od sunca, sprečavamo sintezu vitamina D i da se javljaju promene usled hipovitaminoze, to jednostavno ne stoji, uverava nas dermatolog Ivana Binić.

“Dnevno izlaganje suncu od nekih 10-15 minuta je sasvim dovoljno da se sintetiše potrebna količina vitamina D”, tvrdi Binić za Niške Vesti.

Mnogo se u svetu radi na proveri krema koje se koriste za zaštitu prilikom sunčanja. U Australiji se ove analize najviše rade.

Oni su razvili nove hemijske i fizičke faktore, i puno se ulaže u ta ispitivanja. U ovoj zemlji kada se garderoba sašije ona se fabrički potapa u zaštitne faktore, na odeći imate znak posle koliko pranja taj faktor više ne deluje”, kaže Binić.

Koliko je povezan rak kože sa genetikom, ili je za obolevanje od ove vrste karcinoma odgovorno samo naše nemarno ponašanje?

UV zračenje je najznačajniji faktor kada je u pitanju karcinom, mada je genetika za sve jako bitan činilac, ja nikada ne bih isključila nju, mada nema direktne povezanosti. Genetika je najbitnija u delu koji predodređuje tip kože, pa ste onda podobniji ili ne. Bele, svetlije kože su rizičnije, sklone pregorevanju i takav tip kože nosi genetsku predispoziciju. Ne može da se poveže da, ako roditelj dobije rak kože da će i dete sutra imati isti problem, takva veza ne postoji, jer rak kože ne spada u nasledne bolesti”, tvrdi ovaj niški dermatolog.

Rak kože nije jedino oboljenje koje može da nastane usled preteranog izlaganja suncu.

“Postoje oboljenja koja se pogoršavaju usled izlaganja suncu to su Rozacea i akne. Pacijenti koji imaju akne vole da se sunčaju, jer se one tada manje vide a sunce ima antizapaljensko dejstvo u prvih 10 dana, ali nakon deset dana sunce utiče na dodatno zapušivanje lojnih žlezdi pa se onda akne pogoršaju ali to je sve individualno. Postoje alergije na sunce koje su sve češće, dermatoze koje mogu da se pogoršaju izlaganjem na suncu”,

Svima je koža na nepokrivenim delovima ista, tu je koža bela i na osnovu fotografija tog dela kože nikada ne biste mogli da pogodite koliko neko ima godina, ali zato kada bi uradili fotografiju lica, videli bi tu kapilare, mrlje, pigmentacije ili benigne izrasline što predstavlja foto starenje. Na ovo hronološko starenje ne možemo da utičemo ali zato na ovo foto svakako možemo”, kaže Binić i dodaje za kraj

“Budi pametan na suncu, misli o tome”

Specijalistička ordinacija PRODERMA

Episkopska 76/3, Niš

+381 18 595 804
mob: 063 104 50 84

radno vreme: 14h – 20h
subotom: 10h – 14h

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com