Stari Niš

Kako se Afrikanski zajac obreo u Nišu

Jedan od glavnih likova Sremčeve pripovetke Ivkova slava Mikal Nikolić – Kalča postao je jedan od prepoznatljivih i zaštitnih znakova stare varoši Niša. Veliki lovdžija Kalča i Stevan Sremac su tokom piščevog jedanaestogodišnjeg boravka u Nišu često drugovali. Međutim, u lov zajedno nikada nisu išli.

„Imeše naočiti oči, zajci će ni poplaši, zatoj ga ne tejasmo vodimo s’s nas” – objašnjavao je Kalča. Ali su često boravili u Margeru i drugim niškim kafanama, gde je Sremac slušao i beležio dogodovštine, koje je kasnije pretočio u svoja književna dela. Ali nije samo Sremac beležio priče o dogodovštimama Kalče i Nišlija. Donosimo vam jednu jednu takvu „Kalčinu priču” Mihajla Golubovića.

Bio sam bolestan kad u sobu upade Kalča.

– Bre, bre, kure. Zar t’koj? Da mi ne beše reknula Saveta da si bolan, mogaja si da umreš, ja ne bi znaja! E, pa, nemoj takoj, rode, nemoj da se kutaš od rodbinu, k’ko mače pod asurku. K’kav da sam – ja sam ti rod. O, o, boške, pa ne kazuješ! Što ti je, od k’kvo si bolan?

Od noge, rekoh mu, ubio sam se na kola. Ima i rana.

– Toj je ništo, nes’m znaja da ponesem mas’ od afrikanskog zajca, pa s’lte jed’n put da se namažeš- k’ko s ruku da si smaknuja džerimu. E, ček’ ti ispričam za tog afrikanskog zajca.

I, poče Kalča.

– Onomad li beše nedelјa. Jes’ – onomad. Nemašem poslu, pa se digo rano predi zoru. ‘Ajd, ‘ajd, te dođo na Nišavu. Pređo ćupriju, pa ufati me malko zort od onija bedemi i zidine. Zaneja sam se k’ko pop Jova u očenaš. Frlјi oči na kude kasarnu tobdžijsku, more ide nešto po onoj malecak bedem što je do vrbaci. Šće toj da bidne, majku mu bre, Kalčo, vikam si u seb’. Utuvi se da vidim, pa polak pojdo na kude njeg’. Kad on, žena buđava, spazija me zar, pa čučnuja kude jednu koprivu i učulјija uši. Zajac je, ne mož drugo da bidne!

Vrnu se do vrbu, otkrši jedno pruče i prijdo na kude njeg’. Nemaše tri koraci, stanu. On gleda men’, ja gledam njeg’. O majku mu, šće da je ovoj, k’kav je ovoj napas’, da me neje ništo sobajle stupnuja na mađije, jal’ ti na sugrebi pseći, pa nes’m plјunuja?!

kalca

Istin’ da ti kazujem počeše me izbijaju graške odi znoj. Uzortira se. Toj da vidiš Kalča, pa se uplašija! Mrdnu malko s’s pruče, on se obrnu, pa si pođe polacke na kude kasarinu. Pogleda, pogleda, šta da prajim. Puška mi neje tuj. Čapa ostanuja dom, a ubavo ćaše kuče da pođe s men, ama koj je znao toga đavola i koj se nadao za ovuj sortu zajci! Misle se, misle, pa mi teknu na pamet što mi je kazuvaja jedan odža u tursko vreme.

Vikaše on, Bog da ga prosti: Kalčo, bre, aškolsum što si lovdžija, i Sultan znaje za teb, zašto smo mi ispratili aber za svi lovci iz Niš, ama mnogo te poštujem i teb ću da ti kazujem. T’koj biva jedan muabet na zajci, s’lte ič da ne zboriš na drugi čoveci – zašto ću da te kolјem k’ko pile! Za zajci ne treba ni puška, ni kuče, s’lte murafet. Vidiš li, zajca padnij na zemlјu. A si padnaja – umrtvi se. Zajac će te naduši i će počne da prilazi nakude teb’ sve poblizo. K’d osetiš njušku, a ti počni da mrdaš s’s uši. Zajac se zaraduje, pa udari u smejanje, z’što on znaje da mrda s’s uši najpoubavo, ama ne mož’da vidi, pa kad vidi uši mrdanje u drugi on da umre od smejanje i s’s ruku ga mož ufaćkaš.

Takoj ti ja naprajim: odma se frlјim u onej koprive, sve mi svitke pođoše odi žar i ete ti ga zajac. Zažmaja sam k’ko sojka, ama ne vidim, od stra’ mi se učini k’ko tele. Sami uši počeše da mi mrdaju, a spalaj na Gospoda umem s’s uši da mrdam – učija sam zbog Čapu zašto neje umeja da raspoznava zajca od mačku, pa ga ja nauči t’koj s uši mrdanje.

Žena kisela, on neje bija od onija što se smeju. Ubavačko priđe kude men’, pa mi poče glocka uši. I, anatema ga, šću da prajim? Će ostanem čulј. Trpe, trpe, pa obrnu glavu i s’s zubi ga dovati za nogu. Tuj si, kutre, – ne mož’ da mrdneš iz Kalčino faćanje. Digo se i pogleda ga – neje od naši zajci. Sav šaren k’ko zmija zvečarka. Seti se po oneja slike što gi ima u Zelenu gimnaziju – da je prokletinja iz Afriku. Odneso ga dom, zakla ga, izvadi mas’ za melem, ću ti ispratim malko, a meso razdado po komšil’k. Koj će ga ruča afrikanskog zajca. Na komšije nes’m kazuvaja. Ama ne gi je ništo bilo, s’lte iskačali po retko ponapolјe i ništo više!

Kalčine priče
Mihailo Golubović

Golubovic MihailoMihailo Golubović (1872 – 1936 u Nišu), srpski pravnik i boem. Po obrazovanju je bio pravnik. Službovao je u Nišu, Pirotu, Surdulici, Vlasotincu i Beogradu. Znao je nekoliko svetskih jezika. Drugovao je sa običnim narodom i našim vodećim intelektualcima onog doba. Pošto se nije ženio ni zasnivao porodicu, živeo je meraklijski i boemski, provodeći mnogo vremena na veselјima i po kafanama.

Umeo je lepo da priča i još bolјe da sluša, pa je razvio osoben književni dar, koji je pokazao u anegdotskim pričama o starom Nišu. Te priče su prvi put objavlјene 1911. kao felјton “Zapisi iz starog Niša” u “Politici” a zatim i kao knjiga “Kalčine priče”.

Priča o afrikanskom zecu, jednim delom, je poslužila kao motiv akademskom vajaru Ivanu Felkeru za spomenik Kalči i Sremcu.
Na platou ispred Kazandžijskog sokačeta 27. oktobra 2006. je otkriven spomenik Kalči, književnom junaku “Ivkove slave” i Stevanu Sremcu, piscu koji ga je ovekovečio. Tako se Kalča, o kome se daleko više zna posle čuvenog Šotrinog filma, ponovo obreo među Nišlijama.

otvaranje spomenika

Bronzana skulptura, rad akademskog vajara Ivana Felkera, prikazuje niškog kujundžiju i najvećeg lovdžiju i l’žova kako sa rukom podignutom metar i po od zemlјe, objašnjava Sremcu kolikog je afrikanskog zajca ufatio. Na skulpturi se nalazi i Čapa, Kalčino verno kučište.

Felker kaže da mu se dopalo to da na istom mestu budu Kalča i Sremac, simboli narodskog i građanskog, intelektualnog Niša. Do same skulpture otkrivena je i spomen-česma Stevanu Sremcu.

Zahvalјujući pokojnom glumcu Mlađi Nedelјkoviću koji je bio inicijator podizanja spomenika, vajaru Felkeru i finansijeru Borislavu Đorđeviću, Kalča će od sada biti jedan od zaštitnih znakova stare varoši Niša.

Dragi čitaoci, ako želite da budete u toku i saznate prvi najnovije vesti iz Niša, preuzmite aplikaciju Niške Vesti za Android ili iPhone.

Povezane vesti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Ne možete kopirati sadržaj!

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com